Posljednja grupa američkih vojnika napustila je danas Irak i time okončala devetogodišnju vojnu intervenciju tokom koje je poginulo skoro 4.500 pripadnika vojske SAD i nekoliko desetina hiljada Iračana.
Rat je počeo u martu 2003. godine raketnim napadom na Bagdad, radi svrgavanja diktatora Sadama Huseina. U Iraku danas vlada slab demokratski poredak opterećen djelovanjem pobunjenika, vjerskim tenzijama i borbom za definisanje položaja zemlje u arapskom regionu.
Posljednja kolona od oko 100 američkih oklopnih vozila, sa 500 vojnika, prešla je sinoć u pustinji južnu granicu Iraka krećući se praznim autoputem ka Kuvajtu.
“Dobro je vidjeti da se ova stvar završava. Bio sam ovdje kada je sve počelo. Vidio sam mnogo promjena na bolje, mnogo napretka, ali i mnogo loših stvari”, izjavio je narednik Kristijan Šulc prije napuštanja operativne baze Ader, 300 kilometara južno od Bagdada.
Američki predsjednik Barack Obama ovim je ispunio predizborno obećanje o vraćanju vojnika kući iz konflikta koji je naslijedio od svog prethodnika George Busha. Rat u Iraku narušio je ugled SAD širom svijeta.
Iračani sada dobijaju osjećanje suverenosti, ali i brige da bi zemlja ponovo mogla da sklizne u vjersko nasilje u kojem su 2006. i 2007. godine živote izgubile hiljade ljudi.
Šiitska Vlada premijera Nurija al Malikija i dalje je u delikatnoj situaciji, pošto u podjeli vlasti učestvuju šiitske, sunitske i kurdske stranke, zbog čega je Irak podložan uticaju sunitskih arapskih zemalja i šiitskog Irana.
Intenzitet nasilja i samoubilačkih napada trenutno je opao, ali sunitski islamisti i pripadnici šiitskih milicija i dalje često izvode akcije.
Irak tvrdi da je sposoban da obuzda nasilje, ali mu nedostaje sistem vazdušne odbrane i obavještajno sakupljanje podataka. Dogovor o ostanku nekoliko hiljada američkih instruktora, radi nastavka obučavanja iračkih snaga, propao je zbog spora o njihovom pravnom imunitetu.
Za mnoge Iračane bezbjednost je i dalje razlog za zabrinutost, ali ništa manje nego zaposlenje ili pristup električnoj energiji, pošto nacionalna mreža isporučuje struju samo nekoliko časova dnevno.
“Mi ne razmišljamo o Americi. Mislimo o struji, zaposlenju, našoj nafti, svakodnevnim porblemima. Oni su ostavili haos“, izjavio je Abas Džaber, državni službenik u Bagdadu.
Američke snage okončale su borbene operacije u Iraku 2010. godine i plaćale 100.000 dolara mjesečno plemenskim šeicima za zaštitu autoputeva ka južnom dijelu zemlje, da bi umanjile rizik od postavljanja bombi pored puteva i napada.
Na vrhuncu rata, u Iraku je bilo više od 170.000 američkih vojnika u više od 500 baza. Do danas ih je bilo manje od 3.000 u samo jednoj bazi.
