SPC tvrdi da je na mjestu Careve džamije izgrađene 1501. nekada bila crkva. U haremu džamije pronađen mezar kćerke sultana Bajazita II
Počela je obnova Careve džamije u Foči, koja je tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini srušena do temelja. Džamiju je 1501. godine podigao sultan Bajazit II, a u prethodnim ratovima je više puta uništavana. Temelj za ponovnu izgradnju džamije udaren je uoči ovogodišnjeg Kurban-bajrama, uprkos pokušajima Srpske pravoslavne crkve (SPC) da spriječi njenu ponovnu gradnju. SPC tvrdi da se na mjestu Careve džamije nekada nalazila crkva i traži da se džamija pravi na nekoj drugoj lokaciji.
Predsjednik građevinskog odbora Careve džamije u Foči Sulejman Pilav izjavio je za agenciju Anadolija da lokalne vlasti u Republici Srpskoj nisu podlegle pritiscima Pravoslavne crkve.
„Ovo što pokušava Srpska pravoslavna crkva, to ne pokušavaju organi vlasti. Da nismo imali dokumenta koja dokazuju da je ovdje bila džamija, ne bi ni počeli ponovnu gradnju“, kazao je Pilav.
Otkrio je kako je priča o tome da je na ovom mjestu ustvari bila crkva potekla od inžinjera arhitekture Alije Resulovića koji je, kada je pisao o Foči, napisao da je pored Careve džamije nađen kameni cvijet koji bi, kako je smatrao Resulović, mogao biti ostatak neke crkve.
„Međutim, iskopinama se nije ništa dokazalo, niti se može dokazati jer tu nikada nije bila crkva. To znaju svi ljudi i postoji posjedovni list u svim organima vlasti gdje je ovo zemljište upisano kao zemljište Islamske zajednice Foča“, istakao je Pilav i dodao da Srpska pravoslavna crkva na razne načine pokušava da opstruira početak gradnje džamije, iako postoji validna i punosnažna građevinska dozvola.
Ovo nije prvi put da Srpska pravoslavna crkva pokušava dokazati da su se na mjestima gdje su bile džamije, koje su sravnjene sa zemljom tokom agresije, ustvari nalazile crkve. Pilav je naglasio kako je SPC tvrdila da se crkva nalazila i na mjestu srušene Aladža džamije.
„Zbog ovakvih tvrdnji mi smo dvije-tri godine, a možda i više, čekali građevinsku dozvolu iako je bila prikupljena i predana sva potrebna dokumentacija Ministarstvu za prostorno uređenje RS-a“, kazao hadži Sulejman Pilav.
Sada dozvola postoji i nastavak akcija Pravoslavne crkve protiv ponovne izgradnje džamije usmjeren je na provociranje malobrojnih Bošnjaka povratnika u Foču. U ovom gradu, prije napada srpske vojske 1992. godine, Bošnjaci su bili većina. Stotine su pobijene, a ostali protjerani. Sve džamije su srušene do temelja.
„Danas je Careva džamija, kao i Aladža džamija, ruševina koju su u ovoj agresiji srušili neljudi i nevjernici koji su bili u Srpskoj vojsci. Džamija je tada minirana, a njeno kamenje od kojeg je bila izgrađena je odvezeno i bačeno u rijeku Drinu“, otkrio je predsjednik Građevinskog odbora za gradnju Careve džamije.
Danas, 20 godina nakon Careve, Aladža i drugih džamija u Foči, ekipa agencije Anadolija je zajedno sa Sulejmanom Pilavom obišla novopostavljene temelje Careve džamije. Brzina gradnje zavisit će od sredstava, a iz Foče je upućen poziv svima da pomognu.
„Kad se obnovi, ova džamija će puno značiti za cijeli kraj, prvenstveno za grad Foču, kao centralna džamija. Ona će također predstavljati i poziv Bošnjacima-muslimanima da se vrate u svoj kraj. Ja se nadam da, kako bude nicala munara, da će se isto tako uspravljati Bošnjaci“, zaključio je Sulejman Pilav.
Careva, ili u narodu poznatija kao Čaršijska džamija, specifična je i po tome da je u haremu džamije, među brojnim nišanima od kojih je većina novijeg datuma, pronađen i nadgrobni spomenik sultanije Fatime, kćerke sultana Bajazita II.
„Mezar se nalazi sa jugoistočne strane džamije. Do sada je u ratovima više puta rušen, ali nikada nije bio kompletno srušen, jedino je tokom ove agresije na BiH potpuno upropašten“, kazao je Sulejman Pilav. Nišan je pronađen u mezaru, 50 centimetara ispod nivoa zemlje i to tokom otkopavanja temelja džamije.
„Mi smo otkopali nišan i čuvamo ga kao rijetkost, kao uspomenu na umrlu Sultaniju“, rekao je Pilav.
Pretpostavlja se da je kćerka sultana Bajazita II umrla 1506.godine, ali nema podataka kada i kako je došla na područje Bosne.
Na pronađenom nišanu piše: „U ime Allaha (prouči) Fatihu. On Bog je vječno živ. Ovo je grob (sanduqa) od Allaha oproštene Fatima sultanije, neka ju Allah nastani u rajskoj kući. Za njezinu dušu prouči Fatihu. Prvi opravak 9. ševala 1241. (17.V 1826.), drugi opravak godine 1345. (1926./1927).”
AA/Informer.ba
