Mada euro važi kao druga po redu najvažnija svjetska valuta, mnogi ekonomski analitičari smatraju da je riječ o valuti prošlosti i komparacijom sa dolarom pokazuju da je euro zapravo mnogo slabiji nego što se to vjeruje.
Šta to ima dolar što euru nedostaje?
Najvažnija je činjenica da iza dolara stoji jedna centralna banka, a ne 17 – kao što je to slučaj sa eurom.
Za razliku od dolara, gdje se finansijska politika provodi na jednom mjestu – u Vašingtonu, iza eura ne stoji ni politička unija.
Dalji problem eura u poređenju sa dolarom, objašnjavaju ekonomski eksperti, jeste prisna veza pojedinih nacionalnih država sa bankama u vlastitoj zemlji. To stanje, za mnoge ekonomiste, predstavlja jedno od najvećih strukturnih problema eura.
Od samog početka je trebalo biti regulisano da pojedine zemlje unutar monetarne unije mogu da proglasiti stečaj – smatraju eksperti.
Ali, preduslov za to jeste da banke budu stabilne da bi podnijele stečaj i eventualni otpis dugova. To znači da je trebalo da raspolažu sa više vlastitog kapitala.
U SAD ne postoje banke koje su zavisne od finansijske sudbine pojedinih saveznih država.
Ako država Kalifornija bankrotira, to ne znači da su ulozi štediša ugroženi, jer se oni nalaze u Federalnoj banci, objašnjavaju eksperti.
Najveća razlika između dolara i eura jeste odnos središnjih banaka naspram “svojih” valuta.
I dok američka Centralna banka može suvereno i sama da odlučuje o sudbini dolara, evropska je zavisna od odluke 17 nacionalnih banaka zemalja članica eurozone.
Nezvisne/Informer.ba
