Novinari u Njemačkoj mogu računati na podršku čak i kada im prijete visoki zvaničnici, pokazuje se na primjeru predsjednika Christiana Wulffa. U BiH institucije, pa ni javnost ne stoje uz novinare kojima se prijeti.
U BiH nije zabilježeno da je neki visoki zvaničnik priznao grešku i izvinio se zbog pritiska na medije. Zato se pokajnički čin njemačkog predsjednika Christiana Wulffa, koji je pokušao spriječiti objavljivanje informacija o spornom kreditu za kupovinu kuće, u medijskim krugovima u BiH prati s posebnom pažnjom.
Prema podacima „Linije za pomoć novinarima” (Free Media Help Line), institucije pri „Udruženju BH novinari”, u BiH se svake godine evidentira i do pedeset slučajeva napada na novinare ili prijetnji novinarima, a prijetnje upućuju političari, poslovni ljudi, policijski službenici, čak i ombudsmani za ljudska prava.
Bivši ombudsman za ljudska prava Vitomir Popović nikada nije priznao grešku niti se izvinio novinarima Federalne televizije kojima je pred kamerama poručio da zbog izvještavanja (o korupciji i uključenosti Popovića u ratne zločine) „zaslužuju metak u čelo”. Možda će to učiniti pred sudom, jer je protiv njega pokrenut krivični postupak.
Prijetnje bez pravnih sankcija i moralne osude
Nakon kritičkog teksta o bošnjačkom članu Predsjedništva BiH (otvoreno pismo) Bakiru Izetbegoviću, novinarka Dnevnog Avaza Edina Latif primila je elektronsku poruku prijeteće sadržine (u potpisu Jeff Bronk). „Pisalo je da pripazim i da sam sada na listi za odstrel. Avaz je objavio sadržinu poruke, ali policija nije reagirala”, kaže Edina Latif.
Nisu reagirala ni novinarska udruženja, kaže Edina Latif. „Ne znam kada će kod nas doći vrijeme, kao što je to slučaj u Njemačkoj, da se cijela javnost digne u zaštitu novinara. Bojim se da ljudi u ovoj zemlji još dugo neće otvoreno reći stop korupciji, kriminalu i prijetnjama novinarima”, kaže Edina Latif.
„Prijetnje prolaze bez pravne sankcije pa i moralne, javne osude takvog ponašanja”, kaže sekretarka udruženja „BH novinari” Borka Rudić. „Napadi na novinare u BiH se posmatraju kao nešto što je poželjno, posebno ako napadi dolaze od političara koji su popularni u određenim nacionalnim, vjerskim ili političkim krugovima”, kaže Borka Rudić.
Nacionalni i ekonomski interesi iznad profesionalnih
Prema istraživanjima „BH novinara” svaki četvrti stanovnik Federacije BiH i svaki peti stanovnik Republike Srpske (RS) smatra da „novinare ponekad treba tući”. U ovoj zemlji nema ni novinarske solidarnosti jer su političari podijelili medijsku zajednicu po nacionalnim, vjerskim ili entitetskim linijama.
„U BiH se ne mogu očekivati reakcije na prijetnje novinarima poput onih u Njemačkoj u slučaju predsjednika Christiana Wulffa, jer medijska zajednica u BiH ne funkcionira na bazi profesionalnih interesa, već interesa nacionalnih i(ili) političkih vođa te ekonomskih lobija koji upravljaju medijima”, ističe Borka Rudić.
Podijeljena su i novinarska udruženja jer se novinari okupljaju i na nacionalnoj osnovi, zanemarujući interese profesije. Borka Rudić podsjeća da se Milorad Dodik novinarima iz RS-a nedavno zahvalio na „patriotskom novinarstvu”, zbog čega je profesionalna reakcija malo vjerovatna, čak i u slučaju otvorenih napada i prijetnji novinarima, tvrdi ona.
DW/Autor:Samir Huseinović/Informer.ba
