Prema nezvaničnim podacima do kojih je došla agencija Anadolija, trenutno u Bosni i Hercegovini živi 51 % Bošnjaka, 35 % Srba, 11 % Hrvata i 3 % ostalih. U ovo nije uključena dijaspora, a procjenjuje se da je širom svijeta rasuto 1,2 miliona Bosanaca i Hercegovaca, od čega je više od 800 hiljada Bošnjaka.
Demografska slika BiH bit će potpuno jasna kada u aprilu 2013. godine bude proveden popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH, i to prema Zakonu kojeg su, nakon dugotrajnog odbijanja, oba doma državnog Parlamenta usvojila 3. februara ove godine. Popis će voditi Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku, a sve pod nadzorom Statističkog ureda Evropske unije – Eurostatom.
Trenutno se provode intenzivne pripreme za probni popis, koji će se održati od 15. do 29. oktobra, ali su već otkriveni problemi koji dovode u pitanje regularnost kompletnog procesa.
Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH Fadil Fatić izjavio je za agenciju Anadolija da bi sve moglo propasti zbog neusklađenosti državnog zakona o popisu, sa paralelnim entitetskim zakonom koji je usvojila Skupština Republike Srpske.
„Ta neusklađenost odnosi se na činjenicu da je u Članu 7. Zakona o popisu, koji se usvojila Republika Srpska, utvrđeno da opštinske popisne komisije mogu da izvrše dopune i ispravke popisnica, što dovodi do kršenja profesionalnog odnosa popisivača prema popisnici koja treba biti autentična. Takođe, u Zakonu o popisu stanovništva RS izostavljen je dio da opštinsku popisnu komisiju mora sačinjavati po jedan predstavnik iz sva tri konstitutivna naroda BiH, što je navedeno u istom zakonu BiH“, pojasnio je Fatić.
Sve ovo otvara prostor za manipuliranje popisom u političke svrhe. O konkretnim problemima informirano je Vijeće ministara BiH, ali odgovora još nema.
Zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH nije želio špekulirati o motivima za uvlačenje politike u popis, ali je potvrdio da državna agencija sa entitetskim zavodima vodi bitku i u kreiranju popisnice.
„Problemi nastaju kada na red dođe izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti, vjerskoj pripadnosti i maternjem jeziku. Entitetski zavod RS-a osporava prijedlog popisnice koji je urađen i koji će biti korišten u probnom popisu na način da se predlažu neka rješenja koja nisu primjenjena nigdje u svijetu“, naglasio je Fatić.
Iako Fatić nije htio otkriti detalje, agencija Anadolija saznaje kako se u uputama za popisivače, koji će vršiti popis stanovništva 2013. godine, decidno navodi da je popisivačima zabranjeno da licima koja popisuju pročitaju ponuđene odgovore prije njihovog izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, te maternjem jeziku. Pošto prema Ustavu BiH u ovoj zemlji žive tri konstitutivna naroda, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, te ostali, svi oni koji se na popisu ne izjasne kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, bit će smješteni u grupu ostalih.
„Uputstva za popisivače su sada u formi nacrta. Mi ćemo u probnom popisu testirati metodološka uputstva i saradnju na lokalnim nivoima, jer je saradnja sa lokalnim zajednicama jedan od najbitnijih segmenata. Na predstojećem popisu ljudi se mogu izjašnjavati onako kako stvarno žele, a popisnica je koncipirana na otvoren način, tako što popisivač, kad ulazi u domaćinstvo, ne smije govoriti ponuđene odgovore“, pojasnio je Fatić.
Na pitanje novinara agencije Anadolija, šta će se desiti ukoliko se osoba bošnjačke nacionalnosti, naprimjer, izjasni kao musliman, Bosanac-musliman, Bosanac ili Bošnjak-musliman, Fatić nije imao konkretan odgovor, ali je otkrio da je Zavod za statistiku Federacije BiH uputio službeni dopis Agenciji za statistiku BiH zatraživši pojašnjenje o agregaciji ljudi koji se izjasne kao muslimani i upitao da li će se oni moći svrstati u isti grupu kao i Bošnjaci.
„Ustav i svi propisi poznaju Bošnjake. Šta će se desiti ako se neko izjasni kao musliman, da li će ga agregirati zajedno sa Bošnjacima i kako će to uticati na kompoziciju nekih političkih relacija u BiH, veoma je teško odgovoriti. Mislim da političari to moraju da sami spoznaju, shvate šta to znači i da kreiraju politike u skladu s tim. Statistika to ne može rješavati, mi možemo prikupljati podatke samo onako kako ih neko iznese. Mi u statistici možemo vršiti agregaciju nekoga samo na osnovu toga kako se izjasni. Ukoliko se osoba izjasni kao Bošnjak, svrstaćemo je u skupinu Bošnjaka. Ukoliko se izjasni kao musliman, ide u drugu skupinu. Sada možete sami doći do zaključka da ćemo od jedne etničke grupe dobiti vjerovatno više etničkih grupa“, naglasio je Fatić.
On je potvrdio saznanja agencije Anadolija da su preporuke, prema kojima popisivači ne smiju stanovništvu tokom popisavanja pročitati ponuđene odgovore, došle direktno od predstavnika međunarodne zajednice, prije svega iz Ureda Evropske komisije u BiH.
„Ja lično mislim da, ukoliko nekoga pitate da li ste Bošnjak, Srbin ili Hrvat, nije sugerisanje. No, mi imamo određene međunarodne preporuke, kao i uticaje pojedinih nevladinih organizacija“, naglasio je Fatić.
Agencija za statistiku BiH nije uključena u javnu kampanju za popis stanovništva. Kampanja se realizira u okviru projekta Evropske unije, novcem iz IPA fondova, potpuno netransparentno.
„Čuo sam da se privodi kraju izbor firme koja će voditi javnu kampanju, a nije bilo ni javnog tendera ni poziva. Ja ne znam, to su vjerovatno takva pravila Evropske unije“, ironično je prokomentirao Fatić i dodao kako je javna kampanja izuzetno važna.
„Sigurno je da u ruralnim predjelima, gdje stanovništvo nema pristup TV emisijama i dnevnim novinama, mora postojati poseban pristup informisanja takvih ljudi. Mi ni u kom slučaju ne smijemo sugerisati nekome kako će se izjasniti, mi tu isključivo moramo biti profesionalni i da prikupljamo podatke onako kako nam ih ta osoba prezentuje. Ali isto tako, mi na jedan profesionalan način moramo informisati stanovništvo da oni znaju šta znači popis stanovništva, da znaju svoja prava i obaveze“, poručio je Fatić.
Opštinske popisne komisije i popisivači koji će raditi na terenu, predviđenim zakonskim pravilima, dobili su izuzetno velike ovlasti. Širom su otvorena vrata manipulacijama, prepravkama odgovora ispitanika i korištenju popisa u političke svrhe. Osim izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, te pismenosti i maternjem jeziku, manipulacije se mogu očekivati i u popisivanju dijaspore.
Anadolija saznaje da je glavni cilj planirane prevare na popisu umanjivanje broja Bošnjaka, stimuliranjem njihove razjedinjosti pri izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti i izbjegavanjem da se popiše dijaspora, čim bi se povećao broj ostalih, a Srbi bi postali najbrojnija nacija u BiH.
Nakon popisa stanovništva 2013. prestat će obaveza poštovanja rezultata popisa iz 1991. godine, a novi rezultati odnosit će se i na primjenu zakonske odredbe o konstitutivnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
AA/Informer.ba
