BiH Izdvojeno Vijesti

Privredni kriminal u 2011.: Građani RS-a utajili, pronevjerili, ‘oprali’ i falsifikovali više od 56 miliona KM

Materijalna šteta nastala izvršenjem 722 krivična djela privrednog kriminala, koja su evidentirana u prošloj godini u Republici Srpskoj, iznosi 56.508.000 KM, a počinioci su ostvarili 43.702.000 protivpravne imovinske koristi .

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a (MUP) pokazuju da je lani u RS-u prijavljeno za tri posto više krivičnih djela privrednog kriminala nego u 2010. godini.

Nadležnim tužilaštvima podneseno je 478 izvještaja (3,2 posto manje nego u prethodnom periodu), protiv 716 izvršilaca.

U MUPRS-a tvrde da je kontinuirano djelovano na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela s većom društvenom opasnošću, koja bi mogla da ugroze ekonomsku osnovicu i potencijal RS, što bi nepovoljno uticalo na ukupno stanje sigurnosti.

Operativnom djelatnošću obuhvaćena su krivična djela: utaje poreza i doprinosa, zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja, pronevjere, poslovne prevare, pranje novca, falsifikovanje ili uništavanje službene isprave i ostala krivična djela koja bi mogla da prouzrokuju slične posljedice.

„Preduzimane su brojne mjere i radnje na otkrivanju, sprečavanju i dokumentovanju krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta, što je određeno kao prioritet. Prioritet u radu su predmeti koji se odnose na privatizaciju državnog kapitala“, tvrde u entitetskoj policiji.

Po visini materijalne štete i drugim posljedicama izdvajaju se krivična djela zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja, kojih je lani otkriveno i prijavljeno 120, što je za 28 ili 30,4 posto više nego u uporednom periodu i predstavljaju 16,6 posto ukupnog broja krivičnih djela privrednog kriminaliteta.

Otkriveno je 56 krivičnih djela falsifikovanja ili uništavanja službene isprave i s tim u vezi su nadležnim tužilaštvima podneseni izvještaji protiv 35 osoba, dok je u 2010. godini prijavljeno 47 ovih krivičnih djela.

Kada je u pitanju pojava stavljanja u opticaj falsifikovanih novčanica otkriveno je 18 tih krivičnih djela, što čini 2,5 posto krivičnih djela privrednog kriminaliteta, a protiv 16 osoba podneseni su izvještaji Tužilaštvu BiH.

Broj prijavljenih krivičnih djela falsifikovanja, odnosno krivotvorenja novca manji je za 29 ili 61,7 posto. Najbrojniji su falsifikati novčanice u apoenima od 20 i 50 KM, 100 i 50 eura, zatim 100 KM, a pojavili su se i falsifikati kovane novčanice od pet KM.

„Uglavnom je riječ o pojedinačnim slučajevima stavljanja u promet falsifikovanih novčanica u tržnim centrima, benzinskim pumpama, trgovinama i organizacijama koje posluju gotovinom, koje se otkrivaju odmah ili naknadno pri predaji pazara u banke“, tvrde u MUPRS-a.

Međutim, otkriveno je i nekoliko slučajeva koji ukazuju na izvjesni stepen organiziranosti, uvezanosti s kriminalnim grupama ili na međunarodne relacije ove pojave.

U 2011.godini prijavljena su 22 krivična djela nedozvoljene trgovine, što je za čak 83,3 posto više nego u prethodnom periodu. Za ova djela podneseno je 17 izvještaja protiv 32 osoba. Otkrivene slučajeve policija najčešće predaje u nadležnost tržišnoj inspekciji.

Tužilaštvima je podneseno 179 izvještaja za 144 krivična djela obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti, a prijavljeno je 161 osoba.

U ovim slučajevima uglavnom se radi o falsificiranim ovjerama podataka o zaposljenju i kreditnoj sposobnosti tražioca ili žiranata, odnosno visini ličnih primanja fizičkih lica ili boniteta firme kada se pravno lice pojavljuje sa zahtjevom za podizanje kredita. U jednom broju slučajeva prijavljeni su službenici ili odgovorna lica u bankama.

Za tri krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi podnesena su također tri izvještaja protiv isto toliko odgovornih osoba, pretežno u preduzećima u kojima je većinski državni kapital.

Takođe, otkriveno je i prijavljeno 77 pronevjera, 48 poslovnih prevara, te 56 krivičnih djela falsifikovanja ili uništavanja poslovnih knjiga ili isprava. Prijavljena su i druga krivična djela privrednog kriminaliteta, od kojih i 62 navođenja na ovjere neistinitog sadržaja.

 

Fena/Informer.ba