Evropsko vijeće vjerskih lidera je od 21. do 22. juna održalo redovni sastanak u Moskvi, koji se sastojao od dva dijela: sastanka Izvršnog odbora ECRL-a i proširene, plenarne sjednice Vijeća.
Glavna tema ovogodišnjeg susreta u Moskvi je bila: “Ljudska prava i tradicionalne vrijednosti”. Na otvorenju plenarne sjednice Vijeća u sjedištu Pravoslavne crkve u Moskvi, riječi dobrodošlice i uvodno izlaganje je imao patrijarh Kiril. Sastanku Vijeća u Moskvi je bio prisutan reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, koji je jedan od osnivača Vijeća, član Izvršnog odbora i komoderator ECRL-a.
Sastanku u Moskvi su bili prisutni predstavnici Evropske komisije i Svjetske konferencije za religije i mir iz Njujorka. Evropsko vijeće vjerskih lidera osnovano je 2001. u Parizu s ciljem da radi na širenju međuvjerskog dijaloga u Evropi.
Vijeće broji 40 članova, najviših vjerskih lidera iz gotovo svih evropskih zemalja, te je to produžena ruka Svjetske konferencije za religije i mir (WCRP) sa sjedištem u Njujorku.
Nakon puna dva radna dana, Vijeće je završilo ovogodišnji susret usvajanjem “Moskovske deklaracije“, koja naglašava sljedeće:
“Ova deklaracija je nastavak prošlih deklaracija ECRL-a, koje podvlače našu opredijeljenost i odlučnost u radu na unapređenju međuvjerskog dijaloga, kulture mira i tolerancije, što svakako doprinosi duhovnom i materijalnom blagostanju Evropljana, kao i cijelog svijeta u vremenu promjena i svakojakih izazova. Kao vjerski lideri mi smo krajnje zabrinuti zbog mnogobrojnih i ozbiljnih povreda ljudskog digniteta i kršenja ljudskih prava u Evropi”.
“Ne možemo zaboraviti zadnji genocid, ratove i terorizam, koji su obilježili zadnje decenije. Zato smo odlučni u sljedećem: Čast i dostojanstvo svakog čovjeka je od suštinske važnosti u svim religijama. Fundamentalne slobode, prava, kao i moralne obaveze dolaze s ljudskim dostojanstvom. U mnogim religijama poštivanje ljudskog dostojanstva se izražava kroz učenje odgovornosti, vrlini i ljubavi prema komšiji. 2. Jedna od fundamentalnih sloboda, koja dolazi s ljudskim dostojanstvom je sloboda izbora dobra nad zlom, pa je potrebno raditi na tome da svi uživaju ovu slobodu”.
Uz ovo također dolazi pravo na život, vjerske slobode, slobodu izražavanja, slobodu od presije, patnje i drugih nehumanih i degradirajućih tretmana, kao i sloboda od gladi i sloboda od svega onoga sto dovodi u pitanje ljudsko dostojanstvo. 3. Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima je izraz zajedničkih vrijednosti, koje se lako prepoznaju u našim vjerama i kulturama i koje mi, vjerski lideri neupitno podržavamo. Ovo formaliziranje ljudskih prava je bio rezultat dugih procesa i odgovor na ozbiljne i strašne udare na ljudsko dostojanstvo. 4. Tradicionalne vrijednosti su duboko ukorijenjene u narodu i u praksi mogu imati veći uticaj i snagu u društvu nego važeći zakoni.
“One također mogu doprinijeti unapređenju ljudskog dostojanstva i učiniti ljudski život dostojanstvenijim. Zato se tradicionalne vrijednosti moraju gledati apsolutno drugačije u odnosu na neke tradicionalne prakse, koje udaraju na ljudsko dostojanstvo i često su sušta suprotnost istinskim vjerskim vrijednostima i principima. Međutim, generalno priznanje značaja nekih tradicionalnih vrijednosti ne znači da se trebaju sve prihvatiti, jer se one mogu razlikovati unutar i među različitim kulturama“, prenosi MINA.
Informer.ba
