Kada sam prije dvije godine ostala u drugom stanju, odlučila sam da se udam i napustim školu, ali morali smo da čekamo da napunim 16 godina. Udala sam se u petom mjesecu trudnoće. Moji roditelji su to teško podnijeli, ali na kraju su pristali, jer sam im obećala da ću srednju školu završiti vanredno, priča sada osamnaestogodišnja M.S.
Ova mlada Banjalučanka samo je jedna od sve većeg broja maloljetnica koje posljednjih godina školovanje zamjenjuju udajom.
Naime, u posljednje dvije godine čak 74 učenice u RS napustile su srednju školu zbog trudnoće i udaje, pokazuju istraživanja Ombudsmana za djecu RS. Jedna od najmlađih imala je samo 16 godina i 15 dana, a bila je u osmom mjesecu trudnoće kad je školovanje napustila kao učenica prvog razreda srednje škole.
Apel službama: Prema podacima Ombudsmana, veliki broj djevojaka živi u vanbračnoj zajednici prije navršene 16. godine i čeka da pređe ovu starosnu granicu kako bi bili stečeni uslovi za podnošenje zahtjeva u sudu da u vanparničnom postupku bude odobreno vjenčanje prije punoljetstva. Kako pokazuju istraživanja Ombudsmana, najčešći razlog za napuštanje škole i stupanje u brak u RS upravo je maloljetnička trudnoća.
Vesna Popović, viši stručni saradnik za odnose s javnošću Ombudsmana za djecu RS, ističe da je svako prisustvo maloljetničkih brakova zabrinjavajuće, ali je istovremeno i apel nadležnim službama i institucijama za traženje adekvatnih rješenja.
“Problem bračnih i vanbračnih zajednica sa maloljetnim licima je problem koji je danas prisutan, a da i ne znamo stvarni broj djece u tim zajednicama, niti koja je donja dobna granica djece koja žive u takvim zajednicama“, navodi Popovićeva.
Prema njenim riječima, 2010. godine je sprovedeno istraživanje u vezi sa maloljetničkim brakovima i prema tim podacima za tri godine u RS je zaključeno 289 takvih zajednica.
“To su zaključeni brakovi, ali su poseban problem vanbračne zajednice za koje se ne zna ni stvarni broj. Broj maloljetničkih trudnoća takođe nije poznat, jer se ne zna broj namjernih prekida trudnoće. Zbog straha od roditelja, reakcije sredine, zbog činjenice da su trudnoće i neplanirane i neželjene, do njihovog prekida dolazi i u ustanovama koje ne ispunjavaju uslove utvrđene Zakonom o uslovima i postupku za prekid trudnoće, pa i nema preciznih podataka o njihovom broju“, navodi Popovićeva.
Povreda prava: Nada Grahovac, ombudsman za djecu RS, istakla je da su svi rani brakovi, a to su svi oni zaključeni prije punoljetstva, povreda osnovnih prava djece na zdravo odrastanje, odnosno povreda prava na zdrav psihofizički razvoj, zaštitu njihovog zdravlja i obrazovanje.
“Maloljetnici od 16 godina nisu završili psihološki razvoj i nisu spremni za brak i djecu niti su sposobni snositi odgovornost za odluke koje se od njih u bračnoj zajednici očekuju“, istakla je Grahovčeva.
Navela je da analiza, vršena na osnovu presuda sudova i mišljenja centara za socijalni rad, ukazuje da maloljetnici koji sklapaju brak najčešće imaju završenu samo osnovnu školu, da srednju nisu ni upisali ili je prekidaju u prvom razredu, te da nemaju stvorene osnovne sociološke, ekonomske i socijalne pretpostavke za zasnivanje bračne zajednice.
“Djevojčice su te koje maloljetne ulaze u bračne zajednice, a pri tom tek su ispunile uslov od 16 godina, a njihovi izabranici imaju uglavnom dvije, tri ili pet godina više od njih. Nisu rijetke situacije da je razlika i 10 godina“, napominje ona.
Iako je ustaljeno mišljenje da su u maloljetničkim brakovima najčešće romska djeca, Grahovčeva navodi da to nije tako.
“To su djeca i iz sela i iz grada, koja su najčešće završila samo osnovnu školu“, kaže ona.
Ističe da se posljedice maloljetničkih brakova oslikavaju na cijelo društvo, jer su majke od petnaestak godina istovremeno i same djeca.
“To su djeca koja rađaju djecu i može se očekivati da će i ta djeca, odrastajući u siromaštvu, ostati bez osnovnih elementarnih uslova“, kazala je Grahovčeva, ističući da se na smanjenje broja maloljetničkih brakova mora sistematski djelovati.
Zahtjevi za brak: Iz banjalučkog Centra za socijalni rad navode da su u proteklih pet godina godišnje podnesena do tri zahtjeva za davanje saglasnosti za sklapanje braka maloljetne osobe.
“Najčešće se radilo o djevojkama od 17 godina koje su bile u drugom stanju i koje su sklapale brak sa punoljetnim muškarcem. Samo je jednom bio slučaj kada je maloljetni mladić tražio saglasnost da sklopi brak sa punoljetnom ženom“, kazala je Violeta Rožić-Dunović, psiholog i stručni saradnik u ovom centru, te dodala da podatke o broju vanbračnih zajednica, međutim, nemaju.
Porodičnim zakonom RS utvrđeno je da brak ne može zaključiti osoba koja nije navršila 18 godina, iako postoji mogućnost, u izuzetnim i opravdanim situacijma, da sud može dozvoliti zaključenje braka licu starijem od 16 godina, ako je tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje iz braka proizlaze.
“Da bi maloljetno lice sklopilo brak, mora biti starije od 16 godina, roditelji moraju dati saglasnost (izjava oba roditelja), a osoba mora biti psihofizički zrela za sklapanje braka, što se dokazuje nalazima ginekologa i psihologa. Ukoliko postoji potreba, vrši se kućna posjeta, te organ starateljstva na osnovu sprovođenja postupka svoje mišljenje dostavalja osnovnom sudu koji donosi konačnu odluku. Sud donosi presudu koja postaje pravosnažna kada prođe ili se svi odreknu prava na žalbu. Sa pravosnažnom presudom maloljetno lice se može izjasniti pred matičarem da li želi stupiti u brak“, pojasnila je Rožić-Dunovićeva.
Dodaje da je trudnoća do sada bila jedan od osnovnih razloga podnošenja zahtjeva za sklapanje braka maloljetnika.
“Inače, maloljetnice navode da su se zaljubile, da imaju bolje uslove za život, da napuštaju školu i slično“, ističe ona.
Asocijalno ponašanje: U Centru za socijalni rad Prijedor kažu da su u odnosu na raniji period u posljednjih nekoliko godina primijetili porast broja maloljetnica sa asocijalnim ponašanjem, koje su uglavnom bježale od kuće i sklapale vanbračne zajednice sa punoljetnicima.
“Stručni radnici Centra su u takvim slučajevima zajedno sa policijom intervenisali, vraćali maloljetnice roditeljima i uključivali porodicu u psiho-socijalno-pedagoški i savjetodavni tretman“, naveli su iz Tima za zaštitu djece i omladine s poremećajem u ponašanju i maloljetničku delinkvenciju prijedorskog centra.
Stručnjaci upozoravaju da trudnoća i porođaj kod maloljetnica spadaju u rizične trudnoće i rizične porođaje zbog fizičke i psihičke nezrelosti trudnice. Takođe ističu da su anksioznost i depresija karakteristične za djevojke koje maloljetne stupaju u brak, te da imaju posljedice od rane trudnoće, koje se mogu prenijeti i na dijete.
Iz Ombudsmana za djecu RS najavljuju da će, zajedno sa Savjetom za djecu RS, koji radi na prikupljanju podataka o djeci rođenoj u tim zajednicama, vrlo brzo izaći sa odgovarajući preporukama jer su zaprimljeni zahtjevi nekih centara za socijalni rad koji traže da se problem aktuelizira kako bi se došlo do adekvatnih sistemskih rješenja za dobrobit i ove djece i društva u cjelini.
Takođe, iz ove ustanove poručuju da se aktivnosti društva moraju usmjeriti u preventivne programe, a to zahtijeva da učenje djece o njihovom zdravlju bude dio obrazovnog sistema od najranijeg uzrasta, prilagođeno njihovim potrebama.
Inače, UNICEF rane udaje i brakove prije osamnaeste godine oba partnera kvalifikuje kao povredu ljudskih prava i osnovnih prava djeteta.
Poražavajuća statistika
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, u 2010. je evidentirano 436 porođaja majki od 15 do 19 godina. Za 2011. i 2012. podataka još nema. Interesantno je da se u proteklih deset godina, prema podacima Zavoda, porodilo 25 maloljetnica mlađih od 15 godina.
Jadranka Vuković, predsjednik Savjeta za djecu RS, rekla je da je od ukupnog broja porodilja u RS oko 1,9 odsto maloljetno.
“Imamo situacije da štitimo i majku i dijete, jer je riječ o maloljetnicama. Dijete rađa dijete i postavlja se pitanje ko je u fokusu i čija prava su ugrožena“, kazala je Vukovićeva, podsjećajući da je prije tri godine jedna 14-godišnjakinja postala majka.
Više od 50 miliona djevojčica nevjesta
Svake tri sekunde u svijetu se uda jedna djevojka mlađa od 18 godina, što je 10 miliona svake godine. Udaju se često bez pristanka i katkad za puno starijeg muškarca, a takva je praksa najraširenija u Africi, na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji, navodi humanitarna organizacija “Plan UK”.
“To je jedan od najvećih izazova našeg doba i moramo progovoriti u ime miliona djevojčica udatih bez njihove volje“, navodi čelnica “Plan UK” Mari Staunton u uvodniku globalnog izvještaja o udaji djevojčica.
Prema Konvenciji UN-a o pravima djeteta, brak sklopljen u dobi ispod 18 godina kršenje je prava djeteta. Ipak, prema Međunarodnom centru za istraživanje položaja žena (ICRW), u svijetu je više od 50 miliona djevojčica nevjesta. Očekuje se da će brojka narasti na 100 miliona u idućoj deceniji.
U svijetu 70.000 djevojčica od 15 do 19 godina umire tokom trudnoće i poroda, prema UNICEF-u, a opasnost je velika i za novorođenčad, koja imaju više izgleda da budu slabije porođajne težine i nedonoščad.
Nezavisne/Informer.ba
