Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik otišao je sa sastanka koji je u u italijanskom mjestu Cadenabbia organizirala Fondacija Konrad Adenauer, ali se ne radi o nekom domonstrativnom napuštanju razgovora jer je Dodik još prije mjesec dana najavio svoj odlazak u nedjelju zbog drugih obaveza, kazala je Feni Ivana Marić, predstavnica Fondacije Konrad Adenauer.
Marić je tako demantirala izvještaje nekih bh. medija o tome da su razgovori propali i da je Dodik demonstrativno napustio razgovore.
Ona je ponovila svoju raniju izjavu da je ovaj skup organiziran kao kolokvij na temu “Da li je Ustav BiH kompatibilan s EU”, a ne kao razgovori lidera šest vodećih stranaka o formiranju Vijeća ministara BiH gotovo 14 mjeseci nakon izbora.
Dodala je kako su lideri šest vodećih stranaka (Zlatko Lagumdžija – SDP, Sulejman Tihić – SDA, Milorad Dodik – SNSD, Mladen Bosić – SDS, Božo Ljubić – HDZ1990 i Dragan Čović – HDZBiH) imali priliku za neformalne razgovore u pauzama sesija o približavanju svojih stavova, ali da razgovora o formiranju Vijeća ministara BiH nije bilo.
Njene riječi je u izjavi Feni potvrdila i zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Azra Hadžiahmetović, naglasivši da se nisu vodili nikakvi pregovori, nego da se radi o ustavnom kolokviju.
”Ovdje smo danas imali izlaganja predstavnika međunarodne zajednice i bh. aktera’‘, kazala je ona.
Hadžiahmetović je navela da su u nedjelju uglavnom lideri šest vodećih stranaka imali priliku da na jedan drugačiji način iznesu svoja viđenja o prioritetima za BiH, budućnosti BiH i modalitetima mogućih rješenja.
Ona nije bila u mogućnosti da govori o tome da li je bilo bilateralnih razgovora ili razgovora više stranačkih lidera, osim da je bilo najavljeno da se popodne sastanu lideri stranaka iz Federacije. Također je potvrdila da je Dodik još u subotu navečer, na otvaranju kolokvija, najavio da će u nedjelju otići nakon što se završi sesija na kojoj je i on bio izlagač.
”Nije to bilo nikakvo radikalno napuštanje ili prekidanje pregovora, jer u suštinu pregovora i nema. Ovo je ustavni kolokvij na kojem se tematski razgovara o pojedinim pitanjima’‘, kazala je Feni Hadžiahmetović.
Zamoljena za ocjenu atmosfere koja je vladala među učesnicima, ona je kazala da su u razgovorima ostavili utisak “opuštene komunikacije”, ali ako se analizira ono što je bila tema razgovora u Cadenabbiji, onda su stavovi bili dijametralno suprotni.
MILORAD DODIK: EVROPA NIJE PROTIV DECENTRALIZOVANE BiH
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata /SNSD/ Milorad Dodik izjavio je danas Srni da je na skupu u Italiji veoma jasno rečeno da decentralizovano uređenje BiH nije nespojivo sa praksom EU.
“Mislim da je veoma jasno danas rečeno da decentralizovano i snažno decentralizovano uređenje BiH nije nespojivo sa praksom EU i da Evropa neće nikada ništa nametati niti će tražiti nekakve modele, jer je to stvar lokalnih političkih struktura“, rekao je Dodik u telefonskoj izjavi Srni.
On je naglasio da je za Republiku Srpsku prihvatljiv snažan decentralizovani model uređenja BiH, zasnovan na Dejtonu. “U tom pogledu, treba jačati ulogu entiteta, federalnih jedinica i nastojati da oni budu subjekti svih procesa te da budu uključeni i u procese evropskih integracija, čak do toga da predstavništvo BiH u Briselu ima paritetan broj predstavnika koje šalju niži nivoi vlasti, a ne da to bude neka selekcija na nivou Sarajeva”, objasnio je Dodik.
Lider SNSD je rekao da je na kolokvijumu “Da li je Ustav BiH kompatibilan sa EU?” u italijanskom gradu Kadenabija razgovaralo o načinima na koji BiH može dalje da se kreće prema EU, bez obzira na sve izazove koje sama EU ima u okviru svog funkcionisanja – ekonomskog, socijalnog, pa i političkog sistema.
“Čuli smo i neke evropske političare i poslanike koji kažu da su već umorni od BiH i da se smanjuje interes za nju i da u tom pogledu sve što treba učiniti jeste da se nekako vrati određena dinamika koja je vezana za famoznu priču `Sejdić- Finci`, sistemu pomoći i naravno popisu”, istakao je Dodik.
Prema njegovim riječima, skup u Italiji je bila prilika i da se vide dijametralno suprotne pozicije različitih političkih predstavnika o mogućem uređenju BiH. “Ono što smo mi rekli jeste da želimo da završimo implementaciju odluke `Sejdić- Finci` i da je to sve što se može uraditi na planu ustavnih promjena te da nije moguće ići ka masovnim ustavnim promjenama koje bi značile zahvatanje u bilo koji drugi segment”, naglasio je Dodik.
Predsjednik SNSD-a ocijenio je da bi, kada je riječ o ustavu BiH, nekada u daljoj budućnosti u novi ustavni dokument eventualno trebalo ugraditi neki mehanizam za mirni razlaz, ustavno predviđen koji bi podrazumijevao način na koji bi se mogla pokrenuti procedura izjašnjavanja ljudi, odnosno naroda o tome šta žele ili ne žele.
On je naveo da je na skupu u Italiji usaglašen stav da konačno treba dozvoliti da entiteti imaju svoje reprezentativne selekcije na međunarodnim sportskim takmičenjima i da je to nešto što je u Evropi već vidljivo, poput slučaja Velike Britanije.
“BiH je za nas složena državna zajednica koja treba da bude servis za zahtjeve i interese koji imaju niži nivoi vlasti, prije svega entiteti, jer su oni subjekti i faktori te vlasti”, konstatovao je Dodik, koji je i predsjednik RS.
U svom obraćanju na skupu u Italiji lider SNSD-a je govorio o potrebi ukidanja Suda i Tužilaštva BiH i usopstavljanja novih pravosudnih tijela na nivou BiH koji bi isključivo mogli da odlučuju po zakonima koje donosi BiH iz njene nadležnosti, a ne kao što je do sada bila praksa. On je ocijenio da treba ukinuti i ovlašćenja Sipe i svesti ih na njene kompetencije, odnosno isključivo na borbu protiv terorizma i internacionalnog kriminala.
Dodik je rekao da je na skupu u Italiji predmet opservacije bio i visoki predstavnik. “Vidljivo je da mi i Hrvati želimo da on prestane da radi, a sa druge strane vidimo Bošnjake koji to fanatično žele da zadrže, vjerovatno iz lažnog uvjerenja da će ti visoki predstavnici donositi rješenja koja njima odgovoraju”, istakao je Dodik.
On je napomenuo da su se spekulacije da se u Italiju ide kako bi se razgovaralo o formiranju vlasti pokazale apsolutrno neutemeljene, jer je na dnevnom redu bilo samo ono što je utvrđeno ranije. Dodik je dodao da mnogi učesnici, koji su bili najavljeni, nisu čak ni došli, poput Miroslava Lajčaka i Jelka Kacina, za kojeg je ocijenio da je i dobro što nije došao, podsjećajući da je “on bio vođa separacije Slovenije od bivše Jugoslavije”
SULEJMAN TIHIĆ: SKUP POKAZAO SVE RAZLIKE MEĐU POLITIČKIM LIDERIMA
Predsjednik SDA Sulejman Tihić izjavio je Srni da su se na kolokvijumu “Da li je Ustav BiH kompatibilan sa EU?”, koji se održava u italijanskom gradu Kadenabija i u čijem radu učestvuju lideri šest najvećih političkih stranaka u BiH, pokazale sve razlike koje postoje između šest političkih lidera kada je riječ o ustavnim promjenama u BiH.
“Razgovarali smo o mogućim ustavnim promjenama u procesu priključenja BiH EU i NATO. Pokazale su se sve razlike koje postoje između nas kada je riječ o ustavnim promjenama, tako da su i stranci možda sada više svjesni razlika koje između nas postoje, nego prije ovoga sastanka”, rekao je Tihić u telefonskoj izjavi Srni.
On je istakao da, kada je riječ o promjeni ustava BiH, postoje razlike između predstavnika Republike Srpske, koji su za to da se izvrše izmjene ustava u pravcu provođenja odluke suda u Strazburu i druge strane, koja bi, kako je rekao, voljela da te promjene zahvate i više oblasti.
Tihić tvrdi da su te promjene s ciljem dobijanja funkcionalnije i efikasnije strukture BiH, kako bi jedna takva struktura bila spremna da se nosi sa onim što predstoji kada je riječ o članstvu BiH u EU.
MLADEN BOSIĆ: DOMINIRAO SUKOB U ODNOSIMA BOŠNjAČKIH I HRVATSKIH POLITIČARA
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić izjavio je Srni da se na skupu u italijanskom gradu Kadenabija, u čijem radu učestvuju lideri šest najvećih političkih stranaka iz BiH, do sada nije čulo ništa novo i da je njegov utisak da stvari ne idu ni u jednom smjeru, a pogotovo ne u pozitivnom, što bi moglo da bude osnov za još dublju krizu u BiH.
“Ja ništa novo nisam čuo i ne mogu da kažem da preovladava optimizam. Naprotiv, bilo je teških riječi i nisam siguran da će sastanak donijeti bilo šta konstruktivno, osim ponavljanja već mnogo puta ponovljenih stavova“, istakao je Bosić u telefonskoj izjavi Srni.
On je naveo da kolokvijum “Da li je Ustav BiH kompatibilan sa EU?” u Italiji, koji traje do 29. novembra, nema veze sa formiranjem vlasti u BiH, niti je bilo govora o tome. “Bilo je neformalnih razgovora da bi trebalo održati sastanak u BiH o formiranju vlasti, ali je pitanje da li uopšte postoji novih momenata na osnovu kojih bi neko bio optimista da će doći do rješavanja tog pitanja”, rekao je Bosić.
Istakavši da i na sastanku u Italiji dominira pitanje sukoba u odnosima bošnjačkih i hrvatskih političkih faktora u Federaciji BiH /FBiH/, Bosić je napomenuo da ne vidi prostor za dogovor dok se to pitanje ne riješi.
“Ovdje dominira upravo pitanje sukoba u odnosima bošnjačkih i hrvatskih političkih faktora u FBiH, ali niko od njih ne spominje potrebu mijenjanja Ustava FBiH. Prema tome, dok ne sjednu i razgovaraju o promjenama Ustava FBiH teško je očekivati da će doći do stabilizacije političkih prilika. Naprotiv, ovdje se čuju još teže riječi nego što su se čule prethodno u BiH”, istakao je Bosić.
On je dodao da treba sačekati i vidjeti kako će se stvari odvijati. “Ako bude ovako kako je bilo na ovom sastanku, onda nisam optimista“, istakao je Bosić.
ČELNICI DVA HDZ-a u BiH: NERIJEŠENO HRVATSKO PITANJE JEDAN OD RAZLOGA ZASTOJA U BiH
Čelnici dva HDZ-a u BiH Dragan Čović i Božo Ljubić zauzeli su se u nedjelju na seminaru o ustavnim promjenama koji je u talijanskome odmaralištu Cadenabbiji okupio šest vodećih političkih lidera iz BiH da Hrvati iz te zemlje trebaju ostvariti jednaka prava s druga dva naroda ocjenjujući da je neriješeno hrvatsko pitanje razlog zašto nije ustrojena državna vlast.
”Poručili smo da hrvatsko pitanje, a što su jasno istaknuli i drugi, traži hitno rješenje. Po meni je to u dobroj mjeri i razlog znatnog zastoja i nepostizanja dogovora oko državne vlasti. Naše je stajalište da se po presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu moraju otkloniti i diskriminacijske zakonske i ustavne odredbe prema Hrvatima”, rekao je predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić u telefonskoj izjavi za medije u Mostaru.
”Jasno smo rekli da bi ustavno rješenje BiH trebalo biti temeljeno na načelima federalizma i potpuno jednako za sva tri naroda. Mi inzistiramo na institucionalnoj ravnopravnosti Hrvata i pri tome sam poručio da je to konsocijacijski model koji je jedini moguć u BiH”, dodao je.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je ocijenio da približavanje prema EU obvezuje sve strane u BiH na promjene.
”BiH treba biti moderna država koja će imati učinkovitu vlast, a s druge strane osigurati jednaka prava sva tri naroda kako bi se jednog za uvijek mogli okrenuti drugim izazovima koji su pred nama’‘, rekao je on.
Iako tokom službenog dijela seminara nije bilo rasprava oko eventualnog postizanja dogovora o raspodjele ministarskih mjesta u državnom Vijeću ministara i prihvaćanju paketa zakona bitnih za približavanje BiH EU-u, prema Ljubićevim riječima se tokom radnoga ručka u nedjelju otvoreno razgovaralo o nadilaženju zastoja budući skoro 14 mjeseci nakon izbora nije ustrojena državna vlast.
‘‘Ja jesam umjereni optimist da bi paket zakona mogao biti dogovoren već u sljedećem tjednu, te da bi ukoliko bude pomaka tijekom neformalnih razgovora moglo doći do izbora novoga Vijeća ministara”, dodao je Ljubić.
Kolokvij u Cadenabbiji trajat će do 29. novembra, a održava se u luksuznoj Villi La Collina, tradicionalnoj italijanskoj vili izgrađenoj 1895. godine, na jezeru Como. Vila je bila je ljetnikovac prvog njemačkog saveznog kancelara nakon II svjetskog rata Konrada Adenauera.
Nakon današnjih sesija, učesnici su imali priliku za plovidbu po jezeru Como.
Fena/Srna/Informer.ba
dje im ne potonu brod kojim su plovili