Iranski nuklearni program stvorio je velike tenzije na području Bliskog istoka u iščekivanju objave novog izvješća Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) o iranskim nuklearnim aktivnostima. Naime, očekuje se da će IAEA iduće sedmice iznijeti dokaze da je iranski program dizajniran za vojne, a ne za civilne svrhe. IAEA najvjerojatnije neće eksplicitno navesti kako Iran pokušava proizvesti nuklearno oružje, no upućeni tvrde da će navesti programe s isključivo vojnom primjenom.
”Objektivna će osoba iz izvještaja iščitati da iranske aktivnosti nemaju veze s proizvodnjom energije, kao što tvrde. Oni jednostavno pokušavaju napraviti bombu” – objasnio je jedan dužnosnik izraelskog ministarstva vanjskih poslova.
Dozvola za napad
U Izraelu se zbog izvještaja ponovo povuklo pitanje “nuklearnog Irana”, a tamošnji su mediji izvijestili da je premijer Benjamin Netanyahu zatražio dozvolu za izvođenje zračnog udara protiv Irana. Prema anketama među Izraelcima, 41 posto je za, a 39 posto protiv. Ove su sedmice izvedene i simulacije napada. Glavni cilj napada trebalo bi biti postrojenje u blizini grada Qoma. Riječ je o bazi Iranske revolucinarne garde u kojoj su, prema dostupnim satelitskim snimcima, pod zemjom iskopani tuneli u kojima već rade centrifuge za obogaćivanje urana. Navodno Izrael želi izvesti napad prije nego pogon počne raditi punim kapacitetom, piše Jutarnji list.
Slomili Siriju
Optužbe da Iran pod krinkom civilnog programa pokušava razviti bombu stare su i dobro poznate. Napad ne bi bio presedan. Izrael, i sam nuklearna sila, 1981. godine raznio je reaktor u Iraku i uništio nuklearne ambicije te zemlje. Potom je, 2007., bombardirao navodni reaktor u Siriji, iako taj napad Jerusalem nikada nije priznao.
No, udar na Iran prouzrokovao bi haos u cijeloj regiji. Potaknuo bi reakciju Hamasa u Gazi i Hezbolaha u Libanonu, iranskih saveznika, ističu analitičari. Nadalje, strane trupe u Afganistanu bile bi izloženije opasnosti nego sada. Njihove baze u Kataru i Bahreinu bile bi lake mete. Hormuški kanal, ulaz u Zaljev, kanal kroz koji se prevozi 50 posto svjetske nafte, bio bi zatvoren. Prema mišljenju nekih, tu cijenu vrijedi platiti da se neutralizira Iran.
Protivnici napada pitaju zašto napasti zemlju čiji su vođe trenutno zabrinutiji za ekonomiju zemlje i unutrašnje nezadovoljstvo. Osim toga, napad na Iran zaustavio bi korake prema reformama u regiji. Arapsko proljeće, piše jedan britanski analitičar, pretvorilo bi se u arapsku zimu s katastrofalnim posljedicama na strane interese i arapska društva, uključujući S. Arabiju. Alternative napadu su nastavak ekonomskih sankcija.
Iranska žalba UN-u
U međuvremenu, dok zapadnjački mediji bruje o mogućoj vojnoj intervenciji protiv Irana, vlada te zemlje jučer je uložila žalbu UN-u tvrdeći da SAD na iranskom teritoriju provodi terorističke operacije, uključujući egzekucije iranskih nuklearnih naučnika. Iran namjerava predati dokumentaciju o američkoj uroti.
Na novo “vrenje” na Bliskom istoku reagirale su i Kina i Rusija tražeći od IAEA-e da ustupi vremena Iranu da prouči nalaze Agencije i iznese svoju stranu te da pod svaku cijenu treba izbjeći sukob, piše Jutarnji list.
Američka vojska je proizvela 14 tonsku bombu koja u stanju probiti duboko pod zemljom armirani beton kakvim su zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Nova bomba je nazvana “Massive Ordnance Penetrator”. Vojni analitičari i ostali stručnjaci vjeruju da bi se ta “super bomba” prvi put mogla upotrijebiti protiv iranskih nuklearnih postrojenja.
Informer.ba
