Sjedinjene Američke Države ne priznaju diplomatski azil koji je Ekvador dao osnivaču Wikileaksa Julianu Assangeu, saopćio je State Department. Ekvador se obratio Organizaciji američkih država, koja okuplja sve zemlje Sjeverne, centralne i Latinske Amerike, nakon što je donio odluku o davanju političkog azila Assangeu.
Prema sporazumu OAD-a iz 1954. godine, zemlje članice se slažu da daju azil u svojim diplomatskim misijama osobama koje su tražene iz političkih razloga, ali ne i osobama koje zakon traži zbog običnih krivičnih djela.
SAD nije dio tog sporazuma i ne prizna koncept diplomatskog azila kao dijela međunarodnog prava, saopćio je State Department.
U saopćenju se dodaje da Amerika vjeruje da je slučaj Assangea bilateralno pitanje Ekvadora i Velike Britanije s kojim OAD nema nikakve veze, prenio je Tanjug.
Pristalice Assangea se plaše da bi Švedska, koja ga potražuje, kasnije mogla da ga izruči Americi zbog odavanja vojnih i diplomatskih podataka iz niza diplomatskih predstavništava SAD-a širom svijeta.
Zvanični Washington je više puta demantirao da ima namjeru da krivično goni osnivača Wikileaksa. Iako SAD ne prizna status diplomatskog azila, on sam često u svojim ambasadama i konzulatima prihvaća osobe koje se nalaze pred progonom vlasti, režima koje Amerika ocjenuje kao nedemokratske.
Posljednji slučaj je iz maja, kada je u ambasadi SAD-a u Pekingu utočište našao aktivist za ljudska prava iz Kine Chen Guangcheng. Kina je na kraju dozvolila Chenu da napusti njenu teritoriju i ode u SAD.
Jedan od vodećih aktivista pobune na Tienanmenu Fang Lizi također se sakrio u ambasadu SAD-a u Pekingu 1989.godine, gdje je duže od godinu dana živio sa suprugom, prije nego što mu je dozvoljeno da ode u Ameriku.
Informer.ba
