Američki Senat usvojio je kontraverzni zakon koji ima za cilj da prisili Kinu da podigne vrijednost svog juana kako bi bila spašena radna mjesta u SAD.
Da bi zakon stupio na snagu mora da ga usvoji i Predstavnički dom Kongresa, a Peking je odmah upozorio da bi ukoliko se to desi moglo da dođe do trgovinskog rata.
Taj prijedlog zakona je mnogo dalje u proceduri stigao nego slični prethodni, što odražava raširenu frustraciju kineskom trgovinskom politikom i strahovanja američkih zakonodavaca zbog velike stope nezaposlenosti pred izbore 2012.
Demokratski senator Charles Schumer, jedan od predlagača zakona, rekao je da su Kinezima uputili poruku: “Prestanite s vašim varanjem koje košta našu zemlju radnih mjesta, ili ćete se suočiti s posljedicama”, prenio je Reuters.
Kina je brzo odgovorila. Ministar vanjskih poslova Yang Jiechi je rekao da je zakon protekcionistički korak i upozorio da njegovo usvajanje može da poremeti zajednička nastojanja dviju zemalja sa najsnažnijim privredama da dođe do globalnog oporavka. On je pozvao Obaminu administraciju da se suprostavi usvajanju tog zakona.
Kineska centralna banka je rekla da juan nije primarni razlog kineskog trgovinskog suficita u razmjeni sa SAD, koji prema Washingtonu iznosi više od 250 milijardi dolara.
Narodna Banka Kine je dodala da jačanje juana neće poboljšati stanje na tržištu rada u Americi, gdje se stopa nezaposlenosti uporno zadržava iznad 9 procenata, niti će pomoći SAD da se izbore sa svojim deficitom.
Zakon koji je usvojio Senat omogućava vladi SAD uvođenje carine na proizvode iz zemalja za koje se pokaže da subvencioniraju svoj izvoz smanjujući vrijednost domaće valute.
Juan je pao u odnosu na dolar danas na početku trgovanja, pošto investitori strahuju da bi kinesko-američki trgovinski spor mogao dovesti do kineskog odgovora i zaustavljanja postepenog rasta juana.
Senat je sa 63 glasa za zakon i 35 protiv, sudbinu tog propisa prebacio u ruke kongresmenima u Predstavničkom domu. Kako sada stvari stoje, oni međutim, možda neće ni doći u priliku da glasaju i pored značajne podrške tom zakonu.
Čak i ako Predstavnički dom usvoji zakon, konačna odluka je na predsjedniku Baracku Obami. Potpisujući zakon on bi razljutio Kinu čiju podršku SAD treba i na privrednom globalnom frontu i političkom, oko kriznih žarišta kao što su Iran i Sjeverna Koreja.
Stavljanje veta na zakon, međutim, ne bi bilo pozdravljeno u industrijski snažnim državama kao što su Ohio i Michigan i moglo bi umanjiti šanse za Obamin drugi mandat na predsjedničkim izborima iduće godine.
Fena/Informer.ba
