Sarajevski intelektualci i umjetnici uputili su pismo austrijskoj vladi kojim traže da se odmah omogući penzionisanom generalu Armije BiH Jovanu Divjaku povratak u Bosnu i Hercegovinu, jer protiv njega ne postoji međunarodna potjernica.
U pismu se navodi i da Austrija, odugovlačeći proceduru, spriječava povratak Divjaka kući. Brojni intelektualci potpisali su ovo pismo u srijedu, pred austrijskom Ambasadom u Sarajevu, ali uputili i jasne poruke kojima traže da se nepravda učinjena čika Jovi ispravi.
Sarajevski umjetnici i intelektualci od početka daju bezrezervnu podršku Jovanu Divjaku koji je u Austriji uhapšen prije više od četiri mjeseca i još čeka odluku austrijskih vlasti o zahtjevu Srbije za njegovo izručenje, koja ga tereti za smrt vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine.
No, Sarajlije znaju da je Jovan Divjak tada naredio ”Ne pucaj!”, te da je u ratu od ’92. do ’95 odbranio Sarajevo.
Namjerno odugovlačenje
Budući da ne postoji međunarodna potjernica, profesorica sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, Lamija Tanović, kaže da je nedopustivo dalje zadržavanje Divjaka u Austriji.
„Sve oko Jovana Divjaka je vrlo neobično, vrlo čudno, od toga, prvo, šta rade naše vlasti – to je strašno zbunjujuće, a evo, šta radi Austrija. Znači, ako nema međunarodne potjernice, onda je besmisleno da se Jovan Divjak zadržava u Austriji toliko dugo. Intelektualci i umjetnici rade ono što mogu, ako ništa, da podsjete ovdašnju vlast da treba mnogo radikalnije nešto uraditi da se taj divni general Divjak, divni čovjek vrati svojoj kući“, navodi profesorica Tanović.
Bh. reditelj Haris Pašović, inicijator pisma kojim bh. intelektualci traže da se ovaj slučaj konačno razriješi, a Divjak bude pušten da se vrati kući, napominje da nezadovoljstvo ovakvim ponašanjem i domaćih političara, ali i austrijskog pravosuđa koje odugovlači proces, iz dana u dan raste.
„Niko nije očekivao da će to tako dugo trajati. Mislim da je ovo neki trenutak kad i u Evropi, i s ovim što rade francuske kolege, postoji jedno rastuće nezadovoljstvo odugovlačenjem tog procesa. Mislim da je odlično da i mi kažemo svoj glas o tom slučaju“, kategoričan je Pašović.
Raif Dizdarević, bivši ministar spoljnih poslova i nekadašnji predsjednik Predsjedništva bivše Jugoslavije, ogorčen je na političke igre domaćih vlasti zbog kojih je Divjak prinudno u Austriji.
„Radi se o jednoj prljavoj političkoj igri hapšenja i zadržavanja Jove Divjaka kako bi se pokazalo nešto što ne postoji. Moram da kažem da
je sramno da postoji jedna šutnja ovih tri mjeseca. Mnogo je važnije da li je neki Paravinja nešto rekao, nego da li iko išta kaže i da li iko išta čini da olakšamo položaj Jove. I uvijek se postavlja pitanje: zbog čega? Ako je iko zaslužio jednu punu solidarnost i punu angažovanost, onda je to sigurno Jovo Divjak. Ova inicijativa ide prije svega prema Austriji, a na sramotu – nemate koga ovdje prema kome ćete ovdje ići sa inicijativnom. Pa molim vas, ovdje se sve svelo na to da dva ministarstva – Ministarstvo pravde i Ministarstvo inostranih poslova – prebacuju jedno drugome loptu da li je neko učinio neki formalni potez ili nije. Dakle – igraju se, a riječ je o odnosu, pa da kažem – i sudbini jednog čovjeka. Pa i svih nas“, naglašava Dizdarević.
Profesor sa Pravnog fakulteta u Sarajevu Zdravko Grebo objašnjava sa pravnog aspekta koje greške su učinile bh. vlasti u slučaju Divjak, zbog čega proces još uvijek nije okončan.
„Trebalo je da se održi još jedno ročište – koje nije uspjelo. Na prethodnom ročištu advokat Jovana Divjaka je zahtijevao da se on u pogledu drugog zahtjeva (op.a. – onog kojeg je poslala Bosna i Hercegovina) brani šutnjom, da se zahtjev za ekstradiciju Republike Srbije odbije. E, sad pazite – Bosna i Hercegovina je također uložila zahtjev za ekstradiciju Jovana Divjaka. Po mom skromnom pravničkom znanju – to je ogromna greška jer zahtjev za ekstradiciju znači ako ne krivicu, onda sumnju na krivicu. Dakle, sad imate dva konkurentna zahtjeva za ekstradiciju – Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Sljedeće, ključno ročište će biti održano sredinom augusta i
tad će Sud odlučivati. Treća stvar koja je tu bitna jeste da je taj zahtjev za ekstradiciju iz Bosne i Hercegovine stigao na poprilično misteriozan način. U našoj javnosti je percipiran kao gest dobre volje odbrane, međutim – to je optužba. Sud će odlučivati vagajući dva podjednako valjana zahtjeva“, pojašnjava Grebo.
A šta čika Jova znači Sarajlijama, napominje bosanskohercegovačka rediteljica Jasmila Žbanić:
„Kad šetam Sarajevom sa svojom kćerkom i sretnem Jovana Divjaka, ja joj kažem: ‘Zahvaljujući ovom čovjeku mi živimo u slobodnom Sarajevu!’. Zbog toga želim da Jovan Divjak šeta ponovo Sarajevom i uradićemo sve što je potrebno da se to desi.“
Predsjednica PEN centra Ferida Duraković takođe napominje da se ljudskost čovjeka koji danas trpi najveću nepravdu nikako ne smije zaboraviti.
„Usred rata, kad se nije imalo ništa jesti, kad je Jovo Divjak pomagao nekim od naših najvećih intelektualaca i umjetnika da napuste Sarajevo. Došao je Bajram ’93 godine i Jovo Divjak je mojoj majci poslao kilo šećera. U vrijeme kad nije bilo šećera! Ta jedna usluga, taj jedan poklon, komšijski, koji je učinio Jovan Divjak, usred rata, se ne zaboravlja i pamti se za cijeli život. Da ne govorimo samo o intelektualnim stavovima, o pravnim indikacijama, o političkim implikacijama pritvaranja Jovana Divjaka, da govorimo i o malim privatnim životima koje je Jovan Divjak obogatio kao dobar komšija“, zaključuje Ferida Duraković.
General Armije BiH Jovan Divjak, u video-linku iz Beča razgovarao je sa Sarajevom i prozvao dvojicu članova Predsjedništva BiH zbog tolerisanja javnih napada na njega (RSE Video 2. juli 2011, Tina Jelin-Dizdar):
RSE/Informer.ba
