Jezik, povijest, raspodjela novca – puno je razloga za separatističke težnje u Europi. Iako su takve težnje postojale i ranije čini se da su dodatno podgrijane ekonomskom krizom. Nije ih zaustavilo ni članstvo u EU-u.
Kad se na nekoj međunarodnoj utakmici španjolske nogometne reprezentacije svira himna na tribinama se ne pjeva. U najboljem slučaju može se čuti neki la-la-la na melodiju himne. Razlog je što španjolska himna nema teksta. Španjolska je zemlja s više različitih narodnih skupina koje govore vlastitim jezikom. Iako je španjolski službeni jezik, na regionalnoj razini on igra drugorazrednu ulogu.
U Kataloniji, jednoj od ekonomski najjačih regija Španjolske, birači su u nedjelju (26.11.2012.) bili pozvani na birališta. Pokrajinski premijer Artur Mas, jedan konzervativni separatist, iznudio je prijevremene izbore kako bi ojačao svoju poziciju i onda se prihvatio borbe za odvajanje od Španjolske.
Ali, preračunao se. Njegova stranka CiU osvojila je samo 50 od 135 mandata. Ostala je, istina, najjača stranka, ali je izgubila 12 mandata.
Artur Mas i njegova pogrešna računica
I lijevi i desni separatisti
Profesor politologije na Minhenskom sveučilištu i stručnjak za regionalnu integraciju Berthold Rittberger ipak u ishodu izbora ne vidi glasovanje protiv odcjepljenja nego smatra da je pokrajinska vlada kažnjena zbog drugih krivih poteza.
“Izbori pokazuju da se zagovaranjem separatizma može osvojiti glasove, ali to ne znači automatski da će birači reći da je to najvažnija tema“, kaže Rittberger u razgovoru za DW.
Nekoliko regija u Europi teži neovisnosti: Škoti, Baski i Katalonci žele vlastitu državu, u Belgiji se spore Flamanci i Valonci. Sve to se može protumačiti kao protutrend europskim integracijama.”
Naime, lijevo orijentirani zagovornici autonomije (ERC) povećali su broj mandata u pokrajinskom parlamentu. A premijer Mas je odmah poručio da ostaje kod nastojanja održavanja referenduma o neovisnosti Katalonije.
Svađa oko novca
Autonomija Katalonije protiv volje središnje vlade u Madridu bila bi novum u jednoj demokratskoj zemlji u poslijeratnoj Europi. Naime, dosad su se raspadale samo nedemokratske države. Od Čehoslovačke su 1993. mirnim putem nastale Češka i Slovačka. Nakon referenduma o neovisnosti i proglašenje neovisnosti pojedinih republika bivše Jugoslavije došlo je do rata. Višenacionalna država Jugoslavija se raspala. Posljednje je neovisnost od Srbije 2008. proglasilo Kosovo. Njegov međunarodno-pravni status ni do danas nije potpuno jasno reguliran.
Iako ima puno razloga za separatističke tendencije te iako vlastiti jezik i kulturni identitet igraju važnu ulogu, gotovo uvijek za neovisnošću teže ekonomski jače regije, poput Katalonije u Španjolskoj, Južnog Tirola u Italiji ili Flandrije u Belgiji. Uvijek one smatraju da u zajednički proračun više uplaćuju nego što iz njega dobivaju te da subvencioniraju ekonomski slabije razvijena područja. Zato je i aktualna financijska i ekonomska kriza dodatno potakla separatističke težnje. Pritom ni jedna regija ne želi izlazak iz Europske unije. Naprotiv, Katalonija, Južni Tirol ili Flandrija bi kao samostalne države (p)ostale članice EU-a.
Škoti imaju himnu – s tekstom
Nešto drukčija je situacija u Škotskoj. Tamo su separatistička nastojanja formalno najdalje otišla: 2014. će se održati referendum o neovisnosti Škotske od Ujedinjenoga Kraljevstva, uz službeno toleriranje britanske vlade u Londonu. U Škotskoj su ekonomski interesi u drugom planu.
Hoće li i Škoti putem neovisnosti?
Škotska nije u sklopu Britanskoga kraljevstva izraziti ekonomskii motor.
“Kod Škota se uopće ne zna bi li vlastiti proračun bio dovoljan za podmirivanje socijalnih potreba vlastitoga stanovništva“, kaže Roland Sturm, politolog sa Sveučilišta Erlangen-Nürnberg u razgovoru za DW.
Možda je to razlog da bi prema aktualnim ispitivanjima javnog mnijenja samo jedna trećina Škota glasala za neovisnost. Ali, u jednoj stvari su Škoti u boljoj poziciji od Španjolaca i Katalonaca: oni imaju ne samo vlastitu nogometnu reprezentaciju nego i službenu himnu koja se svira i pjeva uoči međunarodnih utakmica.
DW/Informer.ba
