O reformi javnog RTV servisa parlamentarci su počeli raspravljati još u mandatu od 2002. do 2006. godine. Od tada do danas reforma nije zaživjela. Osnovni razlog su potpuno podijeljeni stavovi predstavnika tri konstitutivna naroda. Sudeći prema posljednjoj raspravi, mali su izgledi za njihovo skorašnje približavanje.
Primjedbe su se u većem dijelu odnosile na državnu radioteleviziju. Aleksandra Pandurević iz SDS-a ocijenila je da javni servis u BiH nije ispunio svoju prvobitnu funkciju, da bude servis građanima BiH.
„Prevashodna uloga naših javnih servisa treba da bude glas građana, glas javnosti. Nažalost, mi svi znamo da iza svakog ovdje javnog servisa stoji određena politička opcija, da javni servisi ne kroje svoju uređivačku politiku samostalno – nekad ranije je to bila međunarodna zajednica, danas su neke političke partije“, kaže Aleksandra Pandurević.
Slavko Jovičić Slavuj, iz SNSD-a, potegao je pitanje nacionalne zastupljenosti u državnoj televiziji ocjenjujući da se stanje u javnom RTV servisu neće popraviti dok su narodi nezadovoljni programom.
„Srpski narod, čiji sam ja predstavnik, je potpuno nezadovoljan programom te televizije“, ustvrdio je Jovičić.
Mate Franjičević, HDZ, dodaje da se prilikom uspostave servisa hrvatski narod u BiH nije ni pitao da li to želi, te da zbog preglasavanja jednog naroda problem ne može biti riješen.
„Politički predstavnici tog naroda nisu sudjelovali u njegovu kreiranju. Ako su sudjelovali, bili su protiv kreacije koja je postignuta“, navodi Franjičević.
Šefik Džaferović, iz SDA, pak smatra da je ključni problem nedostatak političke volje da javni servis zaživi i napominje da korporacija kao četvrti subjekat koji je trebao objedinjavati sve tri televizije – dvije entitetske i državnu, nikad nije uspostavljena.
„Što bježimo od korporacije? Moguće je napraviti korporaciju. Nije tačno da će neko nekoga opteretiti kada se uđe u to. Ali ovdje, ja mislim, da je suština u tome što se bježi od tog integrativnog, četvrtog subjekta koji treba da pomogne da svi ovi servisi funkcioniraju kao jedan organizam“, kaže Džaferović.
Gubitak raste
Aleksandra Pandurević, iz SDS-a, dodala je kako je prema izvještaju za prošlu godinu državna televizija u gubitku 22 miliona maraka, milion više nego u prethodnoj godini, te da je negativno poslovanje glavna kočnica što entitetske televizije ne žele da se integrišu s državnom. Pri tome je zanemarila podatak da je pomenuti dug BHRT naslijedila po osnivanju:
„Dopadala se meni li ne uređivačka poltika RTV RS, ja ne mogu osporiti posluju ljudi sa dobitkom. I da vi na taj način poslujete, zašto biste se vi uvlačili i dozvolili da se udružujete s gubitašem i da tonete u ponor. Hajde da vidimo kako ćemo sanirati stanje na BHRT-u i da li ga je uopšte moguće sanirati.“
Niko Lozančić, iz HDZ-a, pak zaključuje da je osnovni problem greška u konceptu:
„I mi skoro desetak godina mudro zavlačimo glavu u pijesak praveći se kao da je to savršen koncept, samo eto imamo neke nesposobne članove upravnog odbora ili menadžere i zbog toga taj sustav proizvodi gubitke iz godine u godinu, a tamo neke televizije koje su nastale s ledine funkcioniraju kao da imaju sve blagodeti ovog svijeta.“
Treba napomenuti da Upravni odbor BHRT-a već godinu i po dana čeka da se izaberu nova dva člana Upravnog odbora kojima je istekao mandat. Regulatorna agencija za komunikacije, nakon što je prvi prijedlog odbijen u Parlamentu nije sačinila drugu prijedlog članova Upravnog odbora.
„Naravno, niko normalan ko se rukovodi načelom vladavine prava ne može biti protiv toga da je Parlament BiH trebao odmah da izabere nasljednike predstavnicima Upravnog odbora iz reda Hrvata i Srba, ali je pravo pitanje zašto institucijama ne smeta što je pet godina Regulatorna agencija za komunikacije nelegitimna ili u tehničkom mandatu, kako njihovom direktoru, tako i vijeću. Onda nikom nije smetalo što je četiri, pet godina Upravni odbor FTV funkcionisao kao nelegitiman. Nikom ne smeta što je predsjedavajuća Upravnog odbora RTRS-a i drugu godinu predsjedavajuća iako je izgubila legitimitet. I sad imamo jednu nevjerovatnu stvar – ja nisam optimista da će Parlament i institucije BiH izaći iz kučine u koju su se saplele –
da RAK u proceduri izbora, kao nelegitman, treba da kandidira legitimne kandidate u punom kapacitetu. Stvar je, prosto, nevjerovatna”, kaže Mehmed Žilić, predsjedavajući Upravnog odbora BHRT-a.
Parlamentarci će o javnom servisu raspravljati i na narednoj sjednici krajem avgusta. Generalni direktor RTVBiH Mehmed Agović upozorava da je posrijedi najveća kriza u javnom servisu, te očekuje da će parlamentarci na narednoj sjednici poduzeti konkretnije korake.
„Vi znate da je još prije pet i po godina donesen zakon o uspostavljanju sistema javnog RTV emitiranja u ovoj državi – i sve do sada on se uporno opstruira. U ovom trenutku je od izuzetne važnosti da se Parlament BiH odredi da li će stornirati vlastiti zakon koji je donio, a koji još nije primijenjen, ili ćemo dobiti zadatak da formiramo tu korporaciju na koju čekamo pet i po godina. RTVBIH ima najteže posljedice zbog tog opstruiranja reforme javnog RTV sistema, koje se, prije svega, odražavaju na kvalitet programa, a o financijskoj poziciji da ne govorim. Dakle, sve do tada ovo je problem koji opterećuje sistem javnog emitiranja u BiH i, zapravo, dovodi ga u jednu krizu koja je, po mom mišljenju, u ovom trenutku do sada najdublja. I odgovorno mogu reći da je sistem javnog emitiranja u BiH u ovom trenutku potpuno ugrožen“, zaključuje Agović.
RSE/Informer.ba
