Prema međunarodnim standardima skoro polovina djece u Bosni i Hercegovini živi u siromaštvu, a slobodno možemo reći da u siromaštvu živi i 80 posto penzionera u zemlji, izjavio je izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović.
“Prema podacima međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem siromaštva u svijetu ono što nas u BiH može da zabrine jeste broj djece koja živi u teškom siromaštvu, a taj broj se stalno povećava, kao i broj starijih siromašnih osoba. Kada pogledamo potrošačke korpe, realne troškove života u BiH, onda će nam to biti jasan pokazatelj da smo jedna od zemalja u Evropi u kojima stanovništvo živi najsiromašnije”, kazao je Todorović.
Govoreći o tome zašto je broj siromašnih osoba koje žive u BiH izuzetno veliki, kazao je kako su razlozi loša uprava i enormna korupcija.
“Prvi razlog je katastrofalna politička situacija u BiH, od samog vrha države pa do najnižih nivoa, jedna katastrofalno loša uprava koja ne vodi interesa o građanima i koja istovremeno ne uspijeva da iskoristi ekonomske resurse koje BiH ima, a drugi razlog je enormna korupcija. Ozbiljni podaci pokazuju da vlast i političari godišnje u BiH ukradu, zloupotrebe ili upropaste na različite načine više od tri milijarde maraka”, ustvrdio je Todorović.
Dodao je kako je to zaista zastrašujući iznos, ocijenivši da u BiH ne bi bilo siromašnih da toliko sredstava nije protraćeno.
“Možete izračunati da kada taj novac ne bi bio upropašten na takav način, odnosno opljačkan, zloupotrebljen, ili pogrešnim potezima neodgovorne vlasti protraćen, onda u BiH ne bi bilo siromašnih”, ocijenio je.
Todorović naglašava kako se realno gledano BiH ne može porediti sa zemljama u regiji te da naša država potpuno ignoriše svoju socijalnu ulogu.
“Standard u zemljama okruženja je veći, kao i socijalna briga, što je također povezano sa siromaštvom. Države, pa i BiH, imaju obaveze prema građanima da im na neki način obezbijede zaposlenje, zaradu i život dostojan čovjeku. Ako to ne može, onda imaju obavezna socijalna primanja, davanja prije svega prema djeci, ili onima koji su nemoćni i ne mogu da zarade. Međutim, naša država potpuno ignoriše tu svoju socijalnu ulogu. Ona je svedena na minimum i ta neka davanja koja ima u vidu dječijih dodataka ili razne socijalne pomoći su zaista zanemariva”, ocijenio je izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović.
Ujedinjene nacije su 1993. godine proglasile 17. oktobar za Svjetski dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Cilj obilježavanja ovoga dana je promovisanje svijesti o potrebi za smanjenjem siromaštva u svim zemljama, a naročito zemljama u razvoju. Siromaštvo je globalni problem današnjice i definiše se kao nedostatak osnovnih uslova za život i osnovnih ljudskih potreba.
Ujedinjene nacije su 1993. godine proglasile 17. oktobar za Svjetski dan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti. Cilj obilježavanja ovoga dana je promovisanje svijesti o potrebi za smanjenjem siromaštva u svim zemljama, a naročito zemljama u razvoju. Siromaštvo je globalni problem današnjice i definiše se kao nedostatak osnovnih uslova za život i osnovnih ljudskih potreba.
