Na električnoj energiji, proizvedenoj snagom sunca, u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) je u prvoj polovini ove godine ostvaren prihod od oko pet hiljada maraka, doznaje Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) u Javnom poduzeću Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (JP EPBiH). Prema podacima ovog poduzeća, od marta ove godine u sistem stiže sunčava energija proizvodena u solarnoj elektrani sportske hale u Kalesiji koja je vlasništvo Selmira i Sadika Fatića (Eko Energija d.o.o. Kalesija), a od juna i iz solarne elektrane „Bičakčić 1“ koja je u vlasništvu Edhema Bičakčića (Bičakčić d.o.o. Sarajevo). Kalesijska elektrana je isporučila energiju u vrijednosti 5.132 KM, a Bičakčićeva u vrijednosti od 93,25 KM.
Bičakčić, bivši premijer FBiH, u izjavi za CIN kaže da će energija proizvedena iz obnovljivih izvora biti tražena roba u budućnosti. „Vrlo je važno da pristupimo tržištu zelenih carbon certifikata“, kaže Bičakčić. Pojasnio je da bi to značilo dodatnu zaradu kao poticaj smanjenja ugljičnog dioksida u zraku.
U odnosnu na prethodnu godinu, u ovoj godini je porasla otkupna cijena energije proizvedene iz obnovljivih izvora – vode, sunca i vjetra – pa sada iznosi 0,12 KM/kWh, odnosno dva pfeninga više nego u prethodnim godinama. Sredstva koja se plaćaju za obnovljivu energiju se naplaćuju preko računa koji se krajnjim potrošačima ispostavljaju za potrošenu električnu energiju.
U sistem Elektroprivrede BiH su priključene i 24 male hidroelektrane (mHE) koje su u prvoj polovini ove godine naplatile 4,1 milion maraka za oko 33 GW proizvedene struje. Trenutno, najviše proizvodi mHE Majdan u vlasništvu firme Intrade-Energija d.o.o. Sarajevo koja je u prvom polugodištu dobila od Elektroprivrede 427.233 KM. Ova hidroelektrana se nalazi na rijeci Kozici u središnjoj Bosni. Najmanje struje trenutno daje mHE Hum koja je u vlasništvu firme Eskimo S 2 d.o.o. Travnik-Mehurići. U promatranom periodu su zaradili 49.633 KM za struju koju su proizveli na rijeci Jasenici, općina Travnik.
Prošle godine je u sistemu bila 21 mala hidroelektrana. One su proizvele 44 GW i naplatile 4,7 miliona maraka. Prema važećim zakonima o koncesijama na osnovu kojih su male hidroelektrane izgrađene i puštene u pogon, dio tog novca bi trebao biti vraćen u budžete kao uplata koncesionih naknada. U reviziji učinka „Upravljanje koncesijama FBiH“ koju je Ured za reviziju institucija FBiH objavio u aprilu prošle godine navedeno je da naplata i nadzor nad koncesionim naknadama za sada nisu zadovoljavajući. Evidencija o naplaćenim koncesijama bi trebala biti vođena u kantonalnim ministarstvima finansija.
Prema podacima Komisije za koncesiju FBiH još nijedna koncesija za izgradnju malih hidroelektrana nije data na razini ovog entiteta, već na razini kantona.
CIN/Informer.ba
