U crnogorskoj skupštini je održana rasprava o promjeni Ustava Crne Gore, prva nakon usvajanja najvišeg pravnog akta 2007 godine.
Promjena dijela Ustava je neophodna kako bi se omogućila politička kontrola nad crnogorskim pravosuđem što je bila sugestija Evropske komisije.
Da li će crnogorsko pravosuđe biti nezavisnije i da li će borba protiv korupcije i organizovanog kriminala biti pojačana, nakon promjene Ustava?
Kako bi bio ispunjen jedan od uslova za odobravanje početka pregovora o članstvu u Evropskoj uniji, Vlada ima zadatak da ojača vladavinu prava reformisanjem pravosuđa, kroz depolitizaciju izbora članova Tužilačkog i Sudskog savjeta i državnih tužilaca.
Zbog toga treba da promjene Ustav u dijelu koji se odnosi na izbor predsjednika Vrhovnog suda, sastava tužilačkog i sudskog savjeta kako bi se izbjegao utisak političke kontrole nad ovim institucijama.
Obrazlažući potrebu promjene Ustava ministar pravde Duško Marković je rekao da je cilj potpuna nezavisnost pravosuđa s obzirom da je evropska komisija dala drugačiju ocjenu.
“Evropska komisija je stala na stanovištu da su nezavisnost pravosuđa, autonomija državnog tužilaštva, nepristrasnost sudija predviđeni Ustavom ali da postoji ozbiljna zabrinutost povodom nezavisnosti pravosuđa budući da zakonski okvir ostavlja prostor za nesrazmjerni politički uticaj”, rekao je Marković.
Prema riječima ministra Markovića sporan je sastav sudskog savjeta u kome participiraju politički profilisane ličnosti. A pored toga sam način izbora predsjednika Vrhovnog suda je do sada bio sporan.
“Mogući politički uticaj prepoznaje se i kroz činjenicu da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Skupština na prijedlog Predsjednika Crne Gore, Skupštine i Vlade te da je u tom postupku sudska vlast potpuno isključena”, izjavio je on.
Vladajuća koalicija podržava izmjene ustava u cilju unapređenja nezavisnosti pravosuđa, međutim postoji strah da neće biti potrebne dvotrećinske većine. Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista je ukazao na mogućnost uslovljavanja dijela političkih subjekata za davanje dvotrećinske podrške izmjenama Ustava
“Nužno je ući u ustavne promjene ali je nužnije ostati pri onome što je sada neophodno i ne ucjenjivati i sprejčavati prohodnost procedure nametanjem nekih pitanja isključivo političkog karaktera”, ocijenio je Vuković.
Dio opozicionih stranaka ne želi da podrži djelimične izmjene Ustava u oblasti pravosuđa jer smatraju da Ustav Crne Gore treba da se mijenja u mnogim segmentima.
“Nećemo podržati ni jedan predloženi tekst koji dolazi od parlamentarne većine za koji je neophodna dvotrećinska većina a da prethodno parlamentarna većina i njena Vlada ne riješi pitanje srpskog jezika, odnosno obrazovanja srpske jezičke zajednice u Crnoj Gori. Znate da mi nećemo podržati ni ovo dok se ne riješi to pitanje”, kazao je predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić.
Sem izmjena, potreban i ambijent za nezavisno sudstvo
Iako će manja članica vladajuće koalicije Socijaldemokratska partija podržati izmjene ustava u ovoj partiji ne vjeruju da će se tim izmjenama automatski ostvariti nezavisnost pravosuđa.
“Dakle, mi kao društvo moramo da stvaramo atmosferu, ambijent da bi smo to dobili. Naravno to je proces da bi smo dobili pravosuđe za koje punih usta i pune snage možemo da kažemo da je nezavisno”, rekao je Raško Konjević.
I Nebojša Medojević iz Pokreta za promjene ne vjeruje da će crnogrske institucije pojačati borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, niti se boriti protiv uticaja krupnog kapitala.
“Sada je sve vezano za to da u Crnoj Gori policija, bezbjednosne agencije, pravosuđe u tužilaštvo nema rezulate u borbi protiv krupnog kriminala zato što taj krupni kriminal ima politički uticaj i na Vladu i na Skupštinu i na tužilaštvo i na pravosuđe”, kaže Medojević.
Generalni cilj izmjena Ustava, ali i ostalih napora Vlade i institucija je ispunjavanje ključnih uslova Evropske komisije, a to je pojačana borba protiv korupcije i organizovanog kriminala što je jedan od uslova za početak pregovora.
Zbog toga će predstavnici Vlade Crne Gore i Sjedinjenih američkih država uskoro potpisati sporazum prema kojem će američka Vlada finansirati borbu protiv organizovanog kriminala u Crnoj Gori, dok će Crna Gora zauzvrat morati da pojača institucije koje se bore protiv ovih pojava sa jasnim zadatkom da u ovoj godini pokrene makar jednu “dugoročnu visokoprofilnu istragu u vezi sa organizovanim kriminalom i korupcijom.”
Kako su objavile podgoričke Vijesti suština sporazuma je da Vlada Sjedinjenih Država pomogne novcem, ekspertima i tehničkom opremom Crnoj Gori u borbi protiv kriminala, a donacije će zavisiti od toga koliko je crnogorska vlast spremna da ispuni zadatke na koje će se obavezati stavljanjem potpisa na predloženi sporazum.
U slučaju da rezultati ne zadovolje očekivanja partnera, SAD imaju pravo da povuku donacije. Cilj projekta je povećanje sposobnosti crnogorske Vlade na planu sprječavanja i suzbijanja posebno organizovanog kriminala i korupcije, kroz proaktivne pristupe istrazi.
RSE/Informer.ba
