Proizvođači često tokom prerade piletinu umaču u otopinu klorida. Obrađeno meso zatim bacaju u spremnike sa vodom u kojima se stvara sloj ostataka krvi i izmeta. Do potrošača tako prerađivane piletine dolazi meso prepuno antibiotika, hormona, klorida i otpadnih tvar.
Bakterija Enterococcus faecalis nalazi se u probavnom traktu zaražene peradi i vrlo je česta, a konzumacijom pilećeg mesa ulazi u ljudski organizam. Ta bakterija uzrokuje infekcije urinarnog trakta, pa čak i infekcije srčanih zalistaka.
Dr. Louise Ladefoged Poulsen, sa Univerziteta Kopenhagen, proučavala je prenos bolesti sa peradi na ljude u Vijetnamu. U sklopu međunarodnog istraživanja dr. Poulsen upozorila je na upotrebu antibiotika kod životinja i ljudi. ‘Istraživanja pokazuju da trebamo biti krajnje oprezni pri korištenju antibiotika na životinjama.’
‘Ako se kod životinja razvije otpornost na antibiotike, bakterije se mogu prenijeti na ljude i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Snažni antibiotici koji se koriste u liječenju ljudi zato se uopšte ne bi smjeli koristiti u liječenju životinja. Bakterije bi mogle postati otporne na antibiotike koji bi se trebali čuvati kao lijek za ljude’, rekla je dr. Poulsen.
Istraživanje provedeno u Vijetnamu pokazalo je da više od polovine žena oboljelih od infekcije urinarnog trakta kod kuće ima kokoši. U velikom broju slučajeva bakterija koja je izazvala infekciju bila je klon bakterije pronađene kod peradi.
‘Perad ide unaokolo i ostavlja izmet, a ljudi često sa njim dolaze u kontakt. Logično je zaključiti da put infekcije ide od životinja u ljudski organizam’, rekla je dodajući da se ljudi najčešće zaraze kontaminiranom hranom i lošom higijenom. Bakterija zatim putuje kroz naša crijeva i dolazi do mjehura.
U 30% slučajeva bakterije su bile otporne na gentamicin, a riječ je o važnom antibiotiku za liječenje infekcije srčanih zalistaka. Do infekcije srčanih zalistaka može doći ukoliko se ne liječi infekcija urinarnog trakta bakterijom Enterococcus faecalis. Ukoliko je bakterija otporna na gentamicin, može biti fatalna, prenosi Net.
Iako u razvijenim zemljama malo ljudi drži kokoši, i tu treba biti oprezan. Joel Salatin, poljoprivrednik iz SAD-a i autor niza knjiga, uključujući i Folks, This Ain’t Normal, You Can Farm te Salad Bar Beef, u knjizi Pastured Poultry Profit$ opisao je način klasične obrade piletine. Riječ je o pilićima koji cijeli život provedu u skučenim kavezima, a hranjeni su koncentratom u kojem je obilje antibiotika, često i hormona rasta, jer tako pilići brže dobivaju na težini. Pri strojnoj obradi pilićima se često zareže probavni trakt, te se sav sadržaj razlijeva po mesu. Baš zato se tokom prerade piletina dezinficira tako što se namače u otopinama klorida. Obrađeno meso zatim se baca u spremnike sa vodom, u kojima se s vremenom stvara sloj ostataka krvi i izmeta. Do potrošača tako uzgojene i prerađene piletine dolazi meso prepuno antibiotika, hormona, klorida i otpadnih tvari.
Magazin/Informer.ba
