Dr. Jovan I. Deretić, stručnjak za statistiku i povijesne migracije, u nedjeljnom izdanju Jutarnjeg lista ruši teoriju o rumunskom porijeklu najpoznatijeg svjetskog vampira, za kojeg tvrdi kako je zapravo bio prava povijesna ličnost – bestijalni kosovarski plemić poznat po nabijanju žena na kolac
Krv je tog mračnog dana tekla u potocima. Više tisuća ljudi, redom poganih trgovaca i razmaženih plemića, nabijeno je na ubojito oštre kolce usred Brasova u Transilvaniji. Bilo je to, prema legendi, uoči Bartolomejske noći 1459. godine.
Usred šume kolaca i leševa, na gradskom trgu prostrt je stol, trpeza puna pečenog mesa i trpkog crnog vina za osornog kneza Vlada Tepeša III. Bestijalnu gozbu kvario mu je samo jedan sluga pokorni što je hranu i vino posluživao začepljenog nosa.
Tepeš ga upita zašto.
” Zato gospodaru jer ne mogu podnijeti smrad mrtvaca” -odgovorio mu je gospodinčić.
” Ništa ti ne brini. Premjestit ćemo te dovoljno visoko da ti više ne smrdi” – odgovorio mu je prema drevnom zapisu Tepeš, pa naredio da se napravi kolac triput viši od ostalih.
Na njega je nabijen osjetljivi sluga.
Vlad je konačno bio zadovoljan.
Prsate ljepotice
Ovakve brojne i slične bizarne legende koje su opjevale nemilosrdnog vlaškog kneza Tepeša zvanog Nabijač i Drakula – sin Zmaja, što je pretvrtljivo plesao između odanosti Mađarima i Turcima, našle su svoj put i do irskog pisca fantastike i horora Brama Stokera koji je 450 godina kasnije Tepeša iskoristio kao inspiraciju za roman o Drakuli, prvom, najslavnijem i najvećem vampiru u povijesti.
Gotički roman koji je u tadašnjoj salonskoj zapadnoj Europi probudio zanimanje za ova nadnaravna bića zbog spominjanja kolaca, križeva, češnjaka i šišmiša – prepravio je legendu za moderno doba. Prsate ljepotice iz ruralnih krajeva, povampirene nimfe i brojne seksualne aluzije, noćne pustolovine hrabrih lovaca – bilo je to dovoljno da u srcima čitatelja ožive vampiri – divlji, ali romantični i prije svega besmrtni.
Sada, 114 godina kasnije, povijest grofa Drakule ponovno se prepravlja i to nakon istraživanja srpskog akademika Jovana Deretića koji tvrdi: Drakula je bio Srbin.
Teza je izazvala pravu buru u rumunjskim medijima koji Drakulu osim zbog povijesti štuju i zbog turističkih eura koje ljudi iz cijelog svijeta ostavljaju u njihovoj pokrajini Transilvaniji, mračnom, brdovitom kraju gdje će vam po loklanim špelunkama konobari obučeni u jeftine vampirske kostime satima pričati o običajima, a u međuvremenu neprimjetno u ruke tutnuti pokoju rakiju ili transilvanijski boršč, što sam i sam doživio i dobro se nasmijao. Jer puno se u tom kraju pije, a ništa Šarcu daje.
Velika sramota
Deretić tezu o srpskom porijeklu Vlada Tepeša bazira na nekoliko činjenica. To što ga je Stoker opisao kao vampira njemu ništa ne znači.
” Rumunji su porijeklom Srbi. Sava Tekelija još je u 19. stoljeću napisao knjigu na njemačkom jeziku u kojoj je dokazivao njihovo srpsko porijeklo, objašnjava Deretić dodajući da je za njega Tepeš kao povijesna ličnost tek jedna mala epizoda u njegovu istraživanju antičke i srednjovjekovne povijesti”.
” Nisam ga mogao izostaviti jer je on poznata ličnost iz povijesti Dacije koja je u ranom srednjem vijeku bila srpska zemlja. Narod je tamo govorio srpski i pisao srpskim pismom sve do 19. stoljeća“, tvrdi Deretić.
Iako Stokerov roman ne smatra presudnim, jer za Deretića “Drakula” nije znanstveni rad nego povijesni roman, ipak ga citira. U njemu Vlad Drakula kaže:
“Velika sramota zadesila je moj narod na Kosovu 1389. godine, kad su zastave Vlaha i Mađara poklekle pred Mladim mjesecom. Od tada je samo jedan vojvoda moje krvi uspi preći Dunav i pobijediti Turke na njihovoj zemlji.”
Drakula kao kosovski princ?
Prema Deretiću to je itekako moguće.
Uostalom, kako je izjavio beogradskom Kuriru, na Drakulinom grobu stoji: “Ovde počiva rab Božji Vlad Tepeš” ispisan na čistom srpskom jeziku.
” Vojvoda koji se spominje u romanu je Janoš Hunjadi, srpski vitez koji se borio protiv Turaka. Mi smo ga zvali Sibinjanin, što znači Srbin” – rekao je Deretić prema kojem su se stanovnici Dacije nazivali Vlasima, tj. stočarima.
Deretić udara do kostiju; nije ga, kaže za Nedjeljni, iznenadila reakcija Rumunja jer su “oni narod koji je izvršio nacionalnu apostaziju (svjesno odricanje)”.
” Francuzi su u svom projektu falsifikacije istočnih Latina uvjerili Rumunje da su svi oni potomci cara Trajana, pa su tako jedan trg u Bukureštu nazvali Forum Romanum. Oni grčevito brane ideju o njihovom latinskom porijeklu” – oštar je akademik.
Stoker je Tepeša, stvarnu povijesnu ličnost, pretvorio u vampira nadahnjujući se mračnim običajama tada nazadnog Balkana i pričama o njegovoj okrutnosti.
Jutarnji.hr/Informer.ba
