Sporazum koji je omogućio siguran crnomorski izvoz žita iz Ukrajine u protekloj godini isteći će krajem ponedjeljka ukoliko Rusija ne pristane da produži sporazum postignut uz posredovanje Ujedinjenih nacija i Turske, a koji je pomogao u borbi protiv globalne krize hrane pogoršane invazijom Rusije na svog susjeda.
Posljednji brod je napustio Ukrajinu prema dogovoru postignutom u nedjelju. Ruska invazija u februaru 2022. i blokada ukrajinskih crnomorskih luka doveli su do skoka globalnih cijena žitarica. Ukrajina i Rusija su među najvećim svjetskim izvoznicima žitarica.
Skoro 33 miliona metričkih tona kukuruza, pšenice i drugih žitarica Ukrajina je izvezla u okviru tog aranžmana.
Rusija je zaprijetila da će napustiti pakt jer navodi da njeni zahtjevi za poboljšanjem vlastitog izvoza žitarica i đubriva nisu ispunjeni. Rusija se također žali da u siromašne zemlje nije stiglo dovoljno žita. Ujedinjene nacije tvrde da je aranžman bio od koristi tim državama jer je pomogao u snižavanju cijena hrane za više od 20 posto na globalnom nivou.
Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u četvrtak da je Rusija već započela razgovore s Turskom o planu da osigura da ruska pšenica – koja je možda prerađena u Turskoj – stigne u zemlje kojima je potrebna bez obzira na sudbinu sporazuma o crnomorskoj žitnoj inicijativi.
Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi da raspravlja o Ukrajini na sastanku u ponedjeljak kojim predsjedava britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly. Britanija je predsjedavajuća 15-članog vijeća za juli. Očekuje se da će sastanku prisustvovati i nekoliko drugih evropskih ministara vanjskih poslova.
Ujedinjene nacije su saopćile da je njihov Svjetski program za hranu do sada 2023. godine nabavio 80 posto pšenice iz Ukrajine – što je porast sa 50 posto u 2021. i 2022. Svjetski program za hranu isporučio je oko 725.000 metričkih tona ukrajinske pšenice u Afganistan, Sudan, Džibuti, Etiopiju, Keniju, Somaliju i Jemen kako bi se borili protiv gladi.
Svjetska organizacija saopćila je da je dogovor do sada opskrbljivao žitom 45 zemalja na tri kontinenta – 46 posto u Aziji, 40 posto u zapadnoj Evropi, 12 posto u Africi i jedan posto u istočnoj Evropi.
Rusija je tri puta u protekloj godini pristala da produži sporazum o Crnom moru, ali je i nakratko suspendovala svoje učešće krajem oktobra kao odgovor na napad dronom na njenu flotu na Krimu.
Kako bi se Rusija uvjerila da pristane na crnomorski sporazum, u julu 2022. godine potpisan je i trogodišnji sporazum prema kome su se zvaničnici UN-a usuglasili da pomognu Rusiji da izvozi hranu i đubrivo na strana tržišta. Dok ruski izvoz hrane i đubriva ne podliježe sankcijama Zapada uvedenim nakon ruske invazije, Moskva tvrdi da ograničenja plaćanja, logistike i osiguranja predstavljaju barijeru za isporuke.
Ključni ruski zahtjev je da se Ruska poljoprivredna banka (Rosselkhozbank) ponovo poveže na međunarodni platni sistem SWIFT. Evropska unija je banku odsjekla od SWIFT-a u junu 2022. zbog ruske invazije.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres u utorak je uložio posljednje napore da uvjeri ruskog predsjednika Vladimira Putina da produži sporazum o žitu na nekoliko mjeseci u zamjenu za to da EU poveže podružnicu Rosselkhozbank sa SWIFT-om za transakcije žitarica i đubriva, saopćili su izvori.
Guterres još čeka na Putinov odgovor, kazao je portparol UN-a.
Kao rješenje za nedostatak pristupa SWIFT-u, zvaničnici UN-a su naveli opciju da američka banka JPMorgan Chase & Co počne s obradom nekih plaćanja ruskog izvoza žitarica uz uvjeravanja američke vlade.
Ujedinjene nacije također sarađuju s Afričkom izvozno-uvoznom bankom na stvaranju platforme za pomoć u procesuiranju transakcija za ruski izvoz žitarica i đubriva u Afriku, kazao je za Reuters prošlog mjeseca trgovinski zvaničnik UN-a.
