Dok srpski politički, vojni, policijski funkcioneri najavljuju kako će zbog smjena i sankcija koje im je proteklih 15-ak godina izricao, a zatim ukidao OHR, protiv države BiH podići tužbu, popis sankcionisanih hrvatskih predstavnika kojima je zabranjen rad i djelovanje u izvršnim i zakonodavnim tijelima vlasti još je velik, ali oni i danas o svemu šute.
Za razliku od srpskih, niti jedna hrvatska stranka još nije od OHR-a zatražila da se amnestiraju od sankcija, koje su zbog neposlušnosti izricali bivši visoki predstavnici, od Carlosa Westendorpa, preko Wolfganga Petritscha, do Paddvja Ashdowna, piše “Večernji list”.
Iako su sankcije OHR-a, gledano sa pravne, ali i obične ljudske strane, vrlo upitne, još niko od njih nije sudskim putem tražio njihovo ukidanje. Bilo je najava, ali od konkretizacije tužbe još nema ništa, jer bivši visoki predstavnici i danas uživaju pravni imunitet pred međunarodnim sudovima. I danas bivši politički čelnici poput Ante Jelavića, Marka Tokića, Ive Andrića-Lužanskog, Zdravka Batinića, prema OHR-ovom tumačenju, ne smiju se baviti javnim političkim djelovanjem jer su pokušajem stvaranja Hrvatske samouprave, iz 2001. godine ugrozili sigurnost, Ustav i integritet države u kojoj neki od njih još uvijek žive i rade.
Pod OHR-ovim sankcijama od 1998. godine nalazi se gradonačelnik opštine Stolac Pero Raguž, koga su optužili zbog loše implementacije mirovnog plana i povratka izbjeglica u opštinu. Na popisu sankcionisanih hrvatskih visokih funkcionera nalazi se i Dragan Čović, koji prema tumačenju OHR-a ne može obavljati nikakvu funkciju u izvršnoj vlasti, ali može u zakonodavnoj, što je rezultiralo da on ovih dana postane predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH iz reda hrvatskog naroda.
Na OHR-ovom popisu sankcionisanih nalaze se ne samo političari nego i bivši policijski čelnici, sudije, tužioci… Idućih mjeseci i oni bi mogli dobiti pomilovanje Kancelarije visokog predstavnika, piše “Večernji list”.
Informer.ba
