Ekonomska stagnacija i izostanak ključnih socijalnih reformi u BiH prijeti da čak svakog šestog bh. građanina odvede u izrazito siromaštvo, upozoravaju stručnjaci.
Navodeći da Evropska unija, zbog ekonomske i dužničke krize prognozira porast siromaštva u svojim članicama, domaći ekonomisti kažu da će novi talas krize još snažnije pogoditi bh. građane, koji su zbog posljedica ratnih razaranja daleko socijalno ranjiviji na ekonomske potrese.
Prema posljednjim istraživanjima, stopa apsolutne linije siromaštva u BiH, koja označava građane sa mjesečnim prihodom do 205 KM, iznosila je 14 odsto (oko 538.000 stanovnika), što je najveći nivo u regionu.
Analitičari ukazuju da se to ne treba miješati s nedavno iznesenim podatkom o 18,5 odsto siromašnih u BiH, koji se odnosi na pojam relativnog siromaštva sa nešto većim mjesečnim prihodima.
Stručnjaci vjeruju da se stopa apsolutnog siromaštva ove i iduće godine može samo još više povećavati, uz upozorenje da bi broj onih koji praktično žive u bijedi mogao premašiti 650.000 od ukupno 3,84 miliona stanovnika i uglavnom bi se u njoj našli mladi i penzioneri.
Ekonomisti, naime, napominju da projekcije međunarodnih finansijskih institucija pokazuju da će BiH u 2012. zadesiti privredna stagnacija ili u najboljem slučaju zanemarljivi rast bruto domaćeg proizvoda do 0,2 odsto.
Ekonomski analitičar Duljko Hasić kaže da politička nestabilnost, uprkos nedavnom formiranju Savjeta ministara BiH, zatim raširena korupcija i loša poslovna klima, pružaju isključivo pesimističnu sliku.
“Svi parametri govore u prilog da neće doći do poboljšanja ekonomskih aktivnosti, prije svega kod obima industrijske proizvodnje, kao i privlačenja direktnih stranih investicija koje uz ino-doznake učestvuju u pokrivanju spoljnotrgovinskog deficita BiH. Nažalost, zbog problema u evrozoni ti faktori slabe i utiču na ekonomsku stagnaciju koja će u BiH trajati barem do 2014. godine. To će za krajnju posljedicu imati povećanje stopa nezaposlenosti i siromaštva“, ukazuje Hasić.
Zvanična stopa nezaposlenosti u BiH na kraju prošle godine iznosila je 27,6 odsto, dok je među mladima čak 59,7 odsto, što je trostruko veći nivo u odnosu na njihove vršnjake u najnerazvijenijim zemljama EU – Bugarskoj i Rumuniji.
Kao dodatni problem koji usložnjava socijalnu sliku BiH, stručnjaci ističu to što socijalna izdvajanja iz ionako tankih entitetskih budžeta uglavnom nisu usmjerena ka najugroženijoj populaciji.
Žarko Papić, direktor nevladine organizacije Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju (IBHI) iz Sarajeva i autor više izvještaja o socijalnoj zaštiti i siromaštvu u BiH, postojeće stanje ocjenjuje dramatičnim.
Kao osnovni problem sistema socijalne zaštite u BiH Papić ističe vrlo nisku efikasnost u smanjivanju siromaštva. Pozivajući se na podatke Svjetske banke, on ukazuje da BiH četiri odsto bruto domaćeg proizvoda troši na novčanu pomoć kroz različite oblike socijalne zaštite koji se ne zasnivaju na doprinosima za penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Kako ukazuje, socijalna davanja iz budžeta uglavnom se zasnivaju na statusnim pravima korisnika, a ne na potrebama, jer su uglavnom usmjerene na boračke kategorije bez obzira na njihov materijalni status.
“Tako smo dobili situaciju da svega 17 odsto od petine najsiromašnijih iz boračkih kategorija prima te doznake, dok najbogatija petina prima 27 odsto sredstava. U ovoj državi je moguće da neko ko je bio borac u proteklom ratu može posjedovati nekretnine u vrijednosti od 10 miliona KM i ubirati od njih godišnju kiriju od 50.000 KM, a istovremeno će od države primati borački dodatak ili invalidninu. Takva situacija je fiskalno neodrživa i socijalno nepravedna”, ocijenio je Papić.
Nezavisne novine/Informer.ba
