Svaki građanin trebao bi skladištiti dovoljno hrane kako bi bio samodostatan najmanje 72 sata u slučaju krize, upozorava Evropska komisija, prema nacrtu svoje Strategije Unije za pripravnost.
“U slučaju ekstremnih poremećaja, početni period je najkritičniji”, navodi se u dokumentu, koji postavlja moguće scenarije, od rata do cyber napada i smrtonosnih bolesti, pa do poplava uzrokovanih klimatskim promjenama.
Pet godina nakon prvih lockdowna zbog pandemije COVID-19 i tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu, uz sve veću prijetnju prirodnih katastrofa i finansijskih šokova, plan dolazi u trenutku kada Evropa prelazi iz jedne krize u drugu. “Nijedna od velikih kriza posljednjih godina nije bila izolovana ili kratkotrajna”, navodi se u dokumentu. “Evropa sebi ne može priuštiti da ostane reaktivna.”
Izvršna potpredsjednica Komisije Roxana Mînzatu trebala bi predstaviti strategiju u srijedu. Njena poruka glasi: “Popravite krov dok sunce još sija”, rekla je Mînzatu za POLITICO, dodajući da je cilj Komisije “pomoći pojedincima… na nivou domaćinstava.”
Prema nacrtu od 17 stranica, strategija bi trebala “stvoriti sigurnu i otpornu EU s kapacitetima potrebnim za predviđanje i upravljanje prijetnjama i opasnostima, bez obzira na njihovu prirodu ili porijeklo.”
To uključuje pružanje smjernica državama članicama za “obuhvatanje skladištenja osnovnih zaliha, krizno planiranje, dostupnost skloništa te mjere za osiguranje dostupnosti ključne kopnene i svemirske infrastrukture”, navodi se u prijedlogu.
Samo nekoliko sedmica nakon što je Evropa objavila svoju prvu strategiju odbrane, plan pripravnosti naglašava da je “hitno pitanje” da EU i njene zemlje ojačaju pripravnost u svim sektorima.
Neprijateljski akteri
Priprema za rat zauzima visoko mjesto na listi prioriteta. Iako strategija ne donosi nove odbrambene inicijative, predlaže model upravljanja krizama inspirisan skandinavskim zemljama, gdje je cijelo društvo – od građana do firmi i vlada – uključeno u proces. Plan Komisije oslanja se na zaključke izvještaja Niinistö, koji predlaže poboljšanja u pripremi EU za rat i civilnu zaštitu.
Geopolitičke prijetnje mogu se pojaviti kako u fizičkom tako i u digitalnom prostoru.
Evropa bi trebala biti spremnija na cyber napade, navodi se u nacrtu. Od početka rata u Ukrajini, Rusija je intenzivirala aktivnosti u cyberspaceu, uključujući napade na ključnu infrastrukturu poput energetskih mreža. Posebno je istočno krilo Evrope zabilježilo porast cyber napada.
Kina, Iran i Sjeverna Koreja također kontinuirano ciljaju zapadne vlade, kompanije i druge ključne institucije. Državno sponzorisani hibridni i cyber napadi postali su “stalna karakteristika današnje stvarnosti”, ističe se u dokumentu.
Jedan od ključnih prijedloga je uspostava “evropskog sistema za uzbunjivanje u oblasti cyber sigurnosti”, koji bi, prema Komisiji, poboljšao evropsku detekciju prijetnji i situacionu svijest. Također se predlaže digitalna obuka i pomoć državama koje žele pristupiti EU, kao i veća upotreba cyber diplomatije i poboljšana saradnja s NATO-om.
Kompanije također imaju aktivnu ulogu u pripravnosti, jer je potrebno dijeliti informacije, ali i učestvovati u “strateškom predviđanju i anticipativnim inicijativama”, kao i u obuci.
“EU mora promovisati saradnju između javnih i privatnih organizacija u strateškim sektorima poput cyber sigurnosti, osiguravajući da su potrebe radne snage i obrazovne ponude usklađene”, navodi se u nacrtu.
Možda vam se svidi
Prirodne katastrofe
Pripravnost se ne odnosi samo na moguće sukobe izazvane ljudskim faktorom, rekla je Mînzatu. “Radi se i o tome kako reagujemo na poplave; vidjeli smo šta se dogodilo u Španiji”, koja je prošle godine pretrpjela ‘monstruozne’ poplave, usmrtivši stotine ljudi.
Mnogi ljudi ne znaju šta da rade suočeni s prirodnim katastrofama, dodala je. “Sve vrste kriza zahtijevaju određene osnovne vještine, neko razumijevanje i znanje o tome šta prvo učiniti”.
Komisija predlaže strategiju EU-a za skladištenje kako bi se poboljšao pristup ključnim resursima, uključujući one za hitne slučajeve i odgovor na katastrofe, medicinske mjere, kritične sirovine, energetsku opremu te potencijalno hranu i vodu. Strategija će kombinovati centralizirane rezerve EU-a sa doprinosima država članica, navodi se u izvještaju.
Također će predstaviti strategiju za podršku medicinskim mjerama protiv prijetnji javnom zdravlju – koja će biti dopunjena rezervama predloženim u Zakonu o kritičnim lijekovima.
Komisija želi i jačanje koordinacije odgovora na krize putem uspostave “koordinacionog centra za krize”, koji bi nadograđivao postojeći Centar za koordinaciju hitnog odgovora (ERCC). Ovaj centar će se fokusirati na predviđanje i upravljanje posljedicama kriza u svim sektorima, pružati podršku u kriznom menadžmentu i pratiti ukupni odgovor na krize.
Dok neke zemlje EU žele fokusirati ulaganja na odbranu, druge smatraju da su klimatske promjene veći prioritet. Mînzatu je naglasila da su ta dva pitanja usko povezana.
“Ne možete imati odbranu, ne možete imati zelenu Evropu bez pripravnosti, i ne možete imati pripravnost ako ignorišete zelene ambicije i ciljeve EU-a”, rekla je Mînzatu .
Poboljšana pripravnost također će zahtijevati fleksibilniji pristup finansiranju.
Komisija predlaže reviziju finansijskih instrumenata za krizni odgovor kako bi se osiguralo da mehanizmi finansiranja kriza budu skalabilni i prilagodljivi promjenjivim rizicima i krizama. Izvršna vlast EU također planira integrirati pripravnost u vanjske investicije, uključujući širenje projekata prilagođavanja klimatskim promjenama i otpornosti u partnerskim zemljama.
Kako bi učvrstila ove mjere, Komisija razmatra novi zakonodavni paket za postavljanje standarda i dugoročnih ciljeva pripravnosti.
“Komisija će procijeniti potrebu i izvodljivost Zakona o pripravnosti EU kako bi se ojačala otpornost ključnih društvenih funkcija kroz postavljanje zajedničkih standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva”, stoji u dokumentu.
Pripravnost i sigurnost bit će “integrirani i uključeni” u evropsko zakonodavstvo, politike i programe, a dokument navodi 30 ključnih akcija pod sedam tema, uključujući civilno-vojnu saradnju, javno-privatnu saradnju i pripravnost stanovništva.
Dodaj Komentar