Očekuje se da će stotine hiljada ljudi učestvovati u demonstracijama širom Francuske u subotu, dok demonstranti pokušavaju da nastave s pritiskom na vladu zbog njenih planova da natjera ljude da rade duže prije odlaska u penziju.
Nakon tri dana štrajkova širom zemlje od početka godine, sindikati se nadaju da će izjednačiti masovni odziv od 19. januara kada je više od milion ljudi marširalo protiv pomjeranja starosne granice za uzimanje pune državne penzije sa 62 na 64 godine.
„Očekujem puno ljudi. Moramo biti izuzetno brojni“, izjavio je Laurent Berger, čelnik sindikata CFDT, najvećeg u zemlji, dodajući da je planirano oko 250 demonstracija širom zemlje.
Francuzi provode najveći broj godina u penziji među zemljama OECD-a prednosti za koje istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se velika većina nerado odriče.
Predsjednik Emmanuel Macron kaže da je reforma “od vitalnog značaja” za osiguranje održivosti penzionog sistema.
Subotnji protesti prvi su vikendom, kada radnici ne moraju da štrajkuju ili uzimaju slobodne sate da bi marširali. Dolaze i nakon prve sedmice rasprave o zakonu o penzijama u parlamentu.
Opozicija je predložila hiljade amandmana kako bi zakomplicirala debatu i na kraju pokušala natjerati vladu da usvoji zakon bez parlamentarnog glasanja i putem dekreta, što bi potencijalno moglo zakomplicirati ostatak Macronovog mandata. Reizabran je u aprilu 2022. na pet godina.
Pomicanje starosne granice za odlazak u penziju za dvije godine i produženje perioda isplate donijelo bi dodatnih 17,7 milijardi eura (19,18 milijardi dolara) u godišnjim penzijskim doprinosima, što bi omogućilo da sistem prestane isplatiti do 2027. godine, sudeći prema procjenama ministarstva rada.
Sindikati tvrde kako postoje i drugi načini da se to uradi, kao što je oporezivanje superbogatih ili traženje od poslodavaca ili dobrostojećih penzionera da doprinesu više, prenosi Reuters.
