Spasioci su u četvrtak pretraživali more kod Grčke u masovnoj operaciji potrage jer su sve manje nade za preživjele u brodolomu u kome je poginulo najmanje 79 ljudi, u jednoj od najpogibeljnijih takvih katastrofa u Evropi u posljednjim godinama.
Smatra se da je stotine ljudi nakrcalo u ribarsku brodicu koja se prevrnula u međunarodnim vodama oko 80 kilometara od južnog priobalnog grada Pilosa u srijedu ujutru, dok ga je pratila grčka obalna straža.
Kako je u četvrtak svanulo, brod obalne straže uplovio je u obližnji lučki grad Kalamata, prebacujući žrtve najsmrtonosnijeg brodoloma ove godine van Grčke. Do ranih jutarnjih sati, preživjelih je bilo 104, dok je smrtno stradalo 79 osoba.
Vlasti su saopćile kako nije jasno koliko ih je bilo na brodu, a istražuju jedan izvještaj evropske humanitarne organizacije za podršku spašavanju da je na brodu dužine od 20 do 30 metara moglo biti 750 ljudi.
Međunarodna organizacija za migracije UN-a saopćila je da je u prvim izvještajima u brodici bilo do 400 ljudi.
Vladini zvaničnici saopćili su da je brod krenuo iz libijske luke Tobruk, ali su dodali da su migranti na brodu uporno odbijali ponude pomoći grčkih vlasti.
“Bio je to ribarski čamac prepun ljudi koji su odbili našu pomoć jer su hteli da idu u Italiju”, kazao je portparol obalske straže Nikos Aleksiu za televiziju Skai.
“Ostali smo pored njega u slučaju da zatreba naša pomoć koju su oni odbili”, dodao je.
Na snimcima iz zraka koje je objavila grčka obalna straža vide se deseci ljudi na gornjoj i donjoj palubi broda koji gledaju uvis, neki sa raširenim rukama, nekoliko sati prije nego što je potonuo.
Grčka je jedna od glavnih ruta u Evropsku uniju za izbjeglice i migrante s Bliskog istoka, i iz Azije i Afrike.
Pod konzervativnom vladom, koja je bila na vlasti do prošlog mjeseca, vlasti su zauzele tvrđi stav prema migracijama, gradeći ograđene kampove i pojačavajući graničnu kontrolu.
Libija, koja je imala malo stabilnosti i sigurnosti od pobune uz podršku NATO 2011. godine, glavna je polazna tačka za one koji žele da stignu do Evrope morskim putem.
Mreže za krijumčarenje ljudi uglavnom vode vojne frakcije koje kontroliraju priobalna područja.
Ujedinjene nacije su od 2014. registrovale više od 20.000 smrtnih slučajeva i nestanaka u centralnom Mediteranu, što ga čini najopasnijim migrantskim prelazom na svijetu, prenosi Reuters.
