Prethodne sedmice je počeo najintenzivniji sukob između Izraela i Irana, kada su izraelske snage krenule u zračne napade na vojna i nuklearna postrojenja, ali i na civilnu infrastrukturu.
Kada je Iran pokrenuo svoj odgovor, seriju od više stotina raketa inicijalno nije uspjela doći do Izraela. Iako su dobar dio neutralisale izraelske snage, kao i međunarodni partneri ove zemlje poput SAD-a, posebno je interesantna uloga arapskih zemalja u regiji.
Jordan kao najfascinantniji slučaj
Države poput Iraka, Sirije i Jordana su se indirektno uključile u ovaj sukob, rušeći iranske rakete koje su letjele prema Izraelu.
Dok je jasno da je u Iraku i Siriji došlo do promjene režima, koji se sada može smatrati pro-zapadnim, Jordan je najzanimljiviji slučaj, imajući u vidu da ova zemlja ima stabilnu vlast pod kraljem Abdullahom bin Al Husseinom.
Historijat odnosa između Jordana i Izraela počeo je 1948. godine, kada je, tokom arapsko-izraelskog rata, Jordan preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom i istočnim dijelom Jerusalema.
Kontrolu nad tim dijelom Palestine zadržali su do 1967. godine, kada je tokom Šestodnevnog rata Izrael preuzeo kontrolu nad teritorijem, a šest godina kasnije, tokom Jom Kipurskog rata, Jordan je značajno umanjio svoje vojno prisustvo u Palestini.
Međutim, kako bi stavili u kontekst odnose Jordana i Izraela, treba spomenuti i “crni septembar”, odnosno rat između Palestinske organizacije za slobodu (PLO) i jordanske vojske.
Sukob je počeo zbog palestinskih grupa, okupljenih u PLO, koji su tražili rušenje kraljevske dinastije Hašemita, koji su preuzeli vlast u Jordanu 1921. godine.
Rat koji se vodio između PLO-a i Jordana je uskoro uključio i Siriju, a tokom sukoba se uključio i Izrael, i to na strani jordanske vlasti. Ovaj sukob je dodatno pojačao veze Tel Aviva i Ammana.
[crp]Godina koja je zacementirala dobre odnose
Iako su formalno svoje sukobe završili 1973. godine, Jordan i Izrael su 1994. godine potpisali primirje i uspostavili diplomatske odnose, te je tako Jordan postao druga arapska država, nakon Egipta, koja je priznala Izrael kao nezavisnu zemlju.
Uz američko obećanje o oprostu dugova, te pod prijetnjom da će u jordanskoj kraljevskoj porodici omražena PLO postati snažnija nakon sporazuma u Oslu, kralj Hussein je potpisao mirovni sporazum.
Pored oprosta dugova vrijednog 698.4 miliona dolara, Jordan je dobio i ugovor o trgovini, potpisan 1996. godine, kao i veliki broj ekonomskih projekata. Uz to, Jordan je dobio i poziciju glavnog partnera SAD-a u regiji, uz Izrael i Saudijsku Arabiju.
Veze kraljevske porodice s Palestinom i poslanikom Muhamedom a.s.
Jordanska kraljevska porodica je unikatna po svojim vezama s posljednjim poslanikom Muhamedom a.s., od kojeg direktno potječe hašemitsko vodstvo Jordana.
Također, kraljica Jordana Rania Al Abdullah je porijeklom iz Zapadne obale. Ona je, od početka sukoba između palestinske grupe Hamas i Izraela u oktobru 2023. godine, javno govorila o mnogobrojnim zločinima Izraela u Gazi.
Ipak, sudeći prema činjenici da Jordan i dalje obara rakete iz Irana, ali i od grupe Huti u Jemenu, čini se da ove činjenice nisu imale utjecaj na odnose između Ammana i Tel Aviva.
Iako se obaranje raketa pravda “odbranom zračnog prostora”, jasno je da Jordan bira stabilnost koju, kako se može interpretirati period od 1994. godine do danas, donosi partnerstvo s Izraelom, posredno i sa SAD-om, ispred solidarnosti s drugim arapskim zemljama, kao i s Palestinom, u regiji.
Dodaj Komentar