Prioritet za BiH je i dalje cjelokupna i temeljita reforma javnih rashoda institucija koja će uključivati reforme i prihoda i rashoda, smanjenje javnog sektora te nadograđenu i jasno definiranu fiskalnu politiku, navedeno je u Izvještaju “BiH: Pregled javnih rashoda i institucija (PEIR)” koji je uradio vodeći ekonomist Svjetske banke za zapadni Balkan Ron Hood.
Izvještaj koji je danas predstavljen medijima u Sarajevu, jučer je predstavljen i ministrima finansija u BiH, a otkrio je, pored već dobro poznatih činjenica, niz manjkavosti cjelokupnog sistema javnih rashoda institucija u BiH.
Nakon sveobuhvatne analize, Izvještaj je pokazao da postoji mnogo prostora za unapređenje fiskalnog upravljanja u oblasti penzija i socijalnih transfera, plaća, zdravstva, obrazovanja, šumarstva i energetike.
Hood je istakao da su jedan od osnovnih problema u procesu efektivnog planiranja i izvršavanja javnih rashoda politički problemi u zemlji.
“Značajno je dupliranje i paralelizam u strukturi institucija javnog sektora, a primjetne su i ozbiljne slabosti u koordinaciji donošenja odluka o alokaciji javnih resursa“, rekao je Hood.
Drugim riječima, novac koji se, recimo, odvaja za socijalnu kategoriju često ne završava u džepovima onih kojima je namijenjen. Hood tvrdi da su izdvajanja za socijalnu kategoriju poprilična, ali da krajnji korisnici nemaju koristi od toga.
Jedan od problema je i veliki broj prijevremenih penzija kao i “skupe i nefer povlaštene penzije” koje, tvrdi Hood, iznosima moraju biti približene normalnim penzijama.
Hood predlaže uvođenje strogih ograničenja za prijevremenu penziju, ukidanje sistema koeficijenata kao i korištenje naknada iz nekoliko fondova.
U državi BiH 13 posto BDP-a odlazi na plaće, a što je, kazao je Hood, neodrživo.
“Potrebno je uvesti odgovarajuće kontrole određivanja plaća te smanjiti troškove raznih dodataka na plaću, odnosno, ukinuti diskrecione naknade, univerzalno pravo na naknade i ograničiti kriterije za pravo na naknade“, pojasnio je Hood.
Nadalje, Izvještaj je evidentirao i ubrzani rast troškova zdravstva. Stope doprinosa su visoke, a 50 posto obuhvaćenih zdravstvenim osiguranjem ne plaćaju doprinos.
Kada je pitanju obrazovanje, Hood ističe da sveukupna potrošnja nije prekomjerna, ali da bi ispravna alokacija potrošnje unutar ovog sektora doprinijela kvaliteti. Predlaže, između ostalog, finansiranje škola po učeniku umjesto postojećeg sistema finansiranja zasnovanog na imputima.
Izvještaj se pozabavio i šumskim resursima za koje je ustanovio da su veći nego što se mislilo te bi mogli biti bolje iskorišteni u svrhu unapređenja ekonomije.
Ono što se već znalo, a što Svjetska banka “zamjera” BiH su, kako tvrde, preniska cijena električne energije, visoki nivo vladinog vlasništva te niska stopa PDV-a.
