Troškovi života bh. porodica u posljednjih deset godina su uduplani, tako da siromaštvo postaje sve masovnija pojava.
U 2001. godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, entitetskih statističkih zavoda i Svjetske banke, domaćinstvu u našoj zemlji za život je bilo potrebno 11.571 marka (964,25 KM mjesečno).
Danas je, tvrde u Instuciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH, u istu svrhu godišnje potrebno izdvojiti 24.000 KM, odnosno, 2.000 svakog mjeseca.
Podjednako sumorna je i računica udruženja za zaštitu potrošača, prema kojoj je hrana prije 10 godina za četvoročlanu porodicu koštala 343 KM mjesečno, a danas je za prehrambene artikle za četiri osobe potrebno izdvojiti 800. Zbog toga će, tvrde u nevladinom sektoru, tek sljedeće godine građani na svojoj koži osjetiti šta je “prava” recesija.
“Vlast je sebi sama formirala platu, a ostali građani došli su u bezizlaznu situaciju, tako da su zaduženi čak i naši praunuci. Dok 10 do 15 odsto stanovništva živi tako da im nikada nije bilo bolje i ne stide se zbog toga, u državi puca po svim šavovima. Zatvaraju se trgovine i proizvodni pogoni, a sve više ljudi je na evidencijama humanitarnih organizacija”, kritikuje Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH.
Da se potrošači svakodnevno suočavaju s trendom stalnog i nekontrolisanog rasta cijena na tržištu robe i usluga, potrebnih za njihove egzistencijalne potrebe, slažu se i u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.
“Posebno zabrinjava rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda, kao što su hljeb, brašno, ulje, šećer i drugi artikli, koji nemaju alternativu. Oni, dakle, nemaju zamjenu, a niti se potrebe za njima mogu redukovati”, upozorava Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH.
Lošija vremena ne pamti trgovkinja Jelena M. iz Banjaluke, koja priča da njen novčanik i pazar u prodavnici nikada nisu bili tanji.
“Ove godine moja djeca će ostati bez paketića. Para nemam ni za kiriju, jer muž ne radi. Doskoro se nekako moglo izdržati, a sada, kada su mi u banci računi ‘pocrvenjeli’, ne znam kako dočekati novu platu”, žali se ova Banjalučanka.
Statistički podaci pokazuju da bh. potrošači za hranu izdvoje mnogo više sredstva iz svog budžeta nego građani zemalja Evropske unije. Ilustrativan je podatak da prosječna evropska porodica izdvoji za hranu 16 odsto od ukupnih prihoda, dok je u BiH taj udio 50 odsto.
16
odsto od ukupnih prihoda za hranu troše stanovnici EU
50
odsto novca u bh. domaćinstvima bude potrošeno na ishranu ukućana
343
KM prije 10 godina mjesečno koštala hrana za četvoročlanu porodicu
800
KM danas potrebno mjesečno domaćinstvu za prehrambene namirnice
RASHODI
Godina Mjesečni troškovi domaćinstva
2001. 964,25 KM
2011. 2.000 KM
Nezavisne/Informer.ba
