Dopisom od 5. novembra 2012. godine, pod brojem 16 AR 651/12, Glavno tužiteljstvo u Münchenu potvrdilo je kako je pod brojem spisa 2094/ot, Višem tužiteljstvu Munchen I, naložilo pokretanje postupka u predmetu prijave protiv Hypo Alpe Adria Banke u Banja Luci, kao i protiv Milorada Dodika i Igora Dodika, zbog više kaznenih djela; “kuhanja poslovnih knjiga”, odnosno krivotvorenja i lažnog prikazivanja podataka u financijskim i poslovnim izvješćima; prijevare u gospodarskom poslovanju, te “ciljanog uništavanja solventnog i likvidnog komitenta u interesu, odnosno po narudžbi nepoznatog počinitelja”.
Dopunom navedene kaznene prijave od 24. oktobra 2012. godine, kao što smo već objavili, Milorada Dodika i njegovog sina Igora, teretilo se za pranje novca, te uzimanje novca za politički reket, odnosno uzimanje novca od Hypo Grupe na tajni račun Dodikovog sina za pružanje nezakonitih usluga političke zaštite Dodikove vlasti Hypo Alpe Adria Banci u Banja Luci.
Na temelju priloženih dokaza i dokumenata, Glavno tužiteljstvo u Munchenu očito je smatralo kako postoji osnovana sumnja za pokretanje istrage u ovom slučaju, te je Visokom tužiteljstvu Munchen I, naloženo pokretanje istrage u predmetu pod brojem 2094/ot, protiv Hypo Alpe Adria Banke u Banja Luci, Milorada Dodika, Igora Dodika, te ostalih za koje se utvrdi umiješanost u ovu korupcijsku aferu.
Tako je, ovim najnovijim dokumentom Glavnog tužiteljstva u Munchenu, i službeno potvrđeno kako su Milorad Dodik i njegov sin Igor pod istragom njemačkog tužiteljstva, kako zbog umiješanosti u Aferu Hypo, odnosno zbog korupcijske sprege Milorada Dodika sa Hypo bankom u Banja Luci, tako i zbog tajnog računa kojeg je kod Hypo banke u Banja Luci otvorio Igor Dodik, te na kojem je, prema imovinskoj kartici iz jula 2010. Godine, Dodikov sin imao pohranjenih 10 milijuna 804 hiljade 881 konvertibilnu marku, odnosno iznos od oko 5,4 miljona eura.
Prijava gotovo istovjetnog sadržaja podnijeta je samo dan ranije, 23. oktobra ove godine, podnesena je i zemaljskom poglavaru Koruške, Gerhardu Dorfleru, koji je dopisom od 29. oktobra 2012. godine, pod brojem LH-10578/1/2012, osobno potvrdio kako je osobi nadležnoj za Aferu Hypo u regionalnoj vlasti, mr. Haraldu Doberingu, proslijedio prijavu sa priloženom dokumentacijom na daljnje nadležno postupanje, iz čega jasno proizlazi kako su i nadležne institucije u Koruškoj, pokrenule istragu protiv Hypo banke u Banja Luci, te Milorada Dodika i njegovog sina, zbog navedenih kaznenih djela.
“Dokumentacija koja priloži ovoj kaznenoj prijavi posložena je na način da se razvidno vide kaznena djela koja je HAAB počinio; od poslovne prijevare, ucjene i prijetnji. Iz izjava i priznanja službenika banke nesporno proizlazi da su djela činjena voljom uprave banke, pa ista predstavljaju kazneno djelo banke kao institucije. Iz dokumentacije proizlazi da je uprava središnjice banke u Austriji znala i odobravala ovo postupanje. Iz izjava službenika banke jasno proizlazi i gore navedeno kuhanje poslovnih knjiga (tj. manipuliranje jednim jedinim iznosom novca u visini od 700.000 KM, koji je istovremeno bio knjižen kao isplata kredita podnositelju prijave, ali i kao povrat iznosa kredita tvrtke “PRODEX-AGRO”, te nakon toga isplaćen vlasnicima “PRODEX-AGRO” na račune u Srbiji”, stoji u prijavi koju je protiv Hypo banke u Banja Luci njemačkom tužiteljstvu podnio poduzetnik Rade Novković.
“Podnositelj prijave je dana 16.04.2010. g. podnio kaznenu prijavu protiv Kurta Makula, generalnog direktora HIPO-ALPE-ADRIA BANK a.d., Banja Luka, te niza pojedinaca iz banke koji su bili izravno uključeni u ovaj kriminal; i to: zamjenika generalnog direktora i izvršnog direktora HAAB Banja Luka, Srećka Bogunović, izvršnog direktora HAAB Banja Luka, Đurđice Dragojević i pravnog savjetnika uprave banke Gorana Babić.
Premda je pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini, Republika Srpska, po podnošenju prijave, počeo rješavati ovaj slučaj, politički pritisci su uskoro zaustavili djelovanje pravosudnih i policijskih tijela u Republici Srpskoj.
Podnositelj prijave ima razloga sumnjati da je iste pritiske osobno naredio i osobno koordinirao predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Zbog opsežnosti slučaja ovdje se neće detaljno opisivati kronologija ovih političkih pritisaka. Međutim, podnositelj prijave će po potrebi posebnim podneskom dostaviti detaljan opis kronologije ovih političkih pritisaka uz tačno navođenje svih detalja postupaka koji su se vodili i koji su političkim pritiskom Milorada Dodika zaustavljeni, uz navođenje pojedinaca koji su u tome sudjelovali ili koji su zbog pritiska jednostavno morali prestati poduzimati zakonom predviđene radnje, odnosno voditi zakonom propisane postupke”, navodi Novković u prijavi.
Valja naglasiti da će podnositelj prijave ovu prijavu, odnosno ovaj slučaj, razraditi kao “case study”, koji će u detalje pokazati funkcioniranje HAAB-a u regiji Zapadnog Balkana. Iz tog “case study” će se detaljno vidjeti posljedice koje je kriminal HAAB-a ostavio u toj regiji, kao i posljedice koje će snositi njemački i austrijski porezni obveznici i birači.
Tako će sam ovaj slučaj pokazati da nije tačna brojka, s kojom se do sada baratalo, o ukupnoj šteti od 47 do 48 milijardi eura štete u međunarodnom bankarskom kriminalu HAAB, (uz dodatnih milijardu do dvije milijarde dolara koje su utužili oštećeni subjekti iz Sjedinjenih Država Amerike), budući da ovaj individualan slučaj, te niz sličnih slučajeva nisu obuhvaćeni ovim procjenama. Stoga je ukupna šteta pričinjena kriminalom HAAB-a za sada nepoznata, ali znatno veća po obimu.
Osim ove izravne štete, treba imati u vidu i štetu počinjenu ukupnom društvu i ekonomiji, koja je počinjena gašenjem solventnog i likvidnog ekonomskog subjekta te otpuštanjem radne snage, koja je u ovom slučaju bila u velikom postotku visokoobrazovana. Na ovaj način je kriminalna aktivnost HAAB-a doprinijela široj devastaciji ekonomije i društva sa teško procjenjivim posljedicama.
Pri tome će se pokazati da ovaj kriminal, po svojoj pravnoj kvalifikaciji sadrži ne samo djela bankarskog kriminala u užem smislu (“kuhanje knjiga”, pranje novca…), već i niz kaznenih djela iz drugih grana kaznenog zakona, te pokazuje širu spregu koja s jedne strane uključuje: političku elitu (u konkretnom slučaju predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika), kao i nepoznate naručitelje za koje je HAAB “odradio” uništenje poslovanja podnositelja prijave, te ostale sudionike i pomagače kaznenih djela; u ovom slučaju iz tvrtke “PRODEX-AGRO”.
Ovaj “case study” će, najzad, pokazati da su ukupne ekonomske, socijalne i druge posljedice tog kriminala veće po obimu, nego što se to do sada smatralo, te da će iste imati trajne posljedice, koje će trajati još dugi niz godina.
Iz ovog pojedinačnog slučaja pokazuje se da je HAAB bitno utjecao na “političku, socijalnu i ekonomsku arhitekturu” regije Zapadnog Balkana, te da je doprinio široj devastaciji društva i ekonomije u toj regiji. Iz ovog slučaja razvidno je da je podnositelj prijave, kao solventna i likvidna tvrtka, sa visokoobrazovanom radnom snagom ciljano uništen putem banke, koja je koristila (u to vrijeme uistinu visoki) rejting austrijskog bankarstva, odnosno koja je svoj marketing temeljila na imidžu srednjeeuropske bankarske institucije, kojoj su tijela javne vlasti (tada pokrajina Koruška) suvlasnik 50% dionica.
Podnositelj prijave je odabrao HAAB kao svoju poslovnu banku u uvjerenju da surađuje sa srednjeeuropskom financijskom institucijom, a postao je žrtvom zločinačke organizacije povezane sa lokalnim moćnicima”, opisuje se kaznenom prijavom na temelju koje je Glavno tužiteljstvo u Munchenu otvorilo istražni spis pod brojem 2094/ot.
U kaznenoj prijavi su detaljno razrađena kaznena djela koja je HAAB počinio; od poslovne prijevare, ucjene i prijetnji. Iz izjava i priznanja službenika banke nesporno proizlazi da su djela činjena voljom uprave banke, pa ista predstavljaju kazneno djelo banke kao institucije. Iz dokumentacije proizlazi da je uprava središnjice banke u Austriji znala i odobravala ovo postupanje.
“Budući da je riječ o međunarodnom kriminalu, moja stranka je, kao oštećena, ovlaštena inicirati kaznene postupke podnošenjem prijava, te je ovlaštena potraživati naknadu štete pred nadležnim sudovima na području Savezne Republike Njemačke i Republike Austrije.
Pri tome će moja stranka svoj individualan slučaj, sa opsežnom dokumentacijom koji isti slučaj dokazuje, koristiti kao “case study” kojim se dokazuje: da je poslovna politika HAAB-a u sebi sadržavala ciljano uništavanje svojih komitenata, i to solventnih i likvidnih klijenata, da je na taj način HAAB doprinio eliminaciji zdravih poslovnih subjekata iz lokalne ekonomije, čime je lokalnu ekonomiju učinio isključivo ovisnom o izvozu, da je na taj način HAAB doprinio dodatnoj ekonomskoj devastaciji šire regije, koja regija je sada obilježena prijetećim ekonomskim kolapsom niza država regije, koje države regije će, ako i kada do tog kolapsa dođe, pomoć tražiti prvenstveno od Njemačke, (zbog čega cijeli slučaj predstavlja ne samo predmet interesa njemačkih državnih tijela, već i šire njemačke političke i društvene javnosti), da je HAAB ovo činio u potpunoj sprezi sa lokalnom politikom, te da zbog te sprege, odnosno zbog kontrole koju politika ostvaruje nad lokalnim pravosuđem, ne postoji mogućnost da se problem riješi pred lokalnim pravosuđem.
Ukratko, moja stranka će koristiti ovaj “case study” da dokaže da je sadašnja prijetnja ekonomskim kolapsom zemalja regije Zapadnog Balkana “politički programirana”, te da su za istu odgovorne kako lokalne političke elite, tako i određeni interesni krugovi na Zapadu, koji su svoje interese ostvarivali preko HAAB-a”, stoji u prijavi koju je Novković predao zemaljskom poglavaru Koruške Gerhardu Dorfleru, koji je na temelju ove prijave naložio postupanje Haraldu Doberingu, službeniku nadležnom za Aferu Hypo u pokrajinskoj vlasti Koruške.
Stoga će pitanje razrješenja kriminalnih sprega vezanih oko HAAB-a i lokalnih političkih elita u zemljama regije Zapadnog Balkana predstavljati preduvjet ukupne stabilizacije te regije, sanacije ekonomske krize u zemljama regije i omogućavanja integracije iste regije u Evropsku unije.
Osim toga, ovaj individualni slučaj moje stranke, prikazan kao “case study” dokazuje da je ukupna šteta koja je pričinjena međunarodnim bankarskim kriminalom HAAB-a, znatno veća od do sada procijenjene štete (tj. od iznosa koji se kretao između 47 do 48 milijardi, (uz dodatnih milijardu do dvije milijarde dolara koje su utužili oštećeni subjekti iz Sjedinjenih Država Amerike).
U ranijim procjenama štete, koje procjene su dovele do gore navedenih iznosa, nisu uračunati slučajevi kao gore opisani slučaj moje stranke. Postoji osnovana sumnje da je slučaj moje stranke samo primjer jedne šire prakse koja se odvijala u više zemalja regije. Stoga postoje ozbiljni razlozi za pretpostavku da je ukupni iznos na ovaj način pričinjene štete (koja se samo u slučaju moje stranke kreće u iznosu od 53 milijuna eura), znatno premašio do sada procijenjene štete počinjene od strane HAAB-a.
Osim ove izravne štete, treba imati u vidu i štetu počinjenu ukupnom društvu i ekonomiji, koja je počinjena gašenjem solventnog i likvidnog ekonomskog subjekta te otpuštanjem radne snage, koja je u ovom slučaju bila u velikom postotku visokoobrazovana. Na ovaj način je kriminalna aktivnost HAAB-a doprinijela široj devastaciji ekonomije i društva sa teško procjenjivim posljedicama.
Slijedom navedenog, ovime Vas u ime moje stranke molim da gore navedeno uzmete na znanje, te da poduzmete sve što je u Vašoj ingerenciji kako bi nadležna tijela Republike Austrije što efikasnije surađivala sa nadležnim tijelima drugih država u procesuiranju počinitelja kaznenih djela HAAB-a, u ukupnom rasvjetljavanju kriminalnih aktivnosti u kojima je HAAB sudjelovao, te radi sanacije ukupne štete koja je time počinjena“, zaključuje se u prijavu Dorfleru.
Milorad Dodik, tako se zahvaljujući svojem političkom i korupcijskom utjecaju na pravosuđe u Republici Srpskoj, koje je po njegovom nalogu odbilo procesuirati Slučaj Dodik – Hypo, odnosno koje je čak zabranilo postupanje kriminalističkoj policiji u ovom slučaju, našao pod istragom austrijskih vlasti i njemačkog pravosuđa, kao što to potvrđuju dva dokumenta koja posjedujem.
Odbijanjem procesuiranja slučaja u Republici Srpskoj, Dodik je zapravo omogućio njemačkom pravosuđu preuzimanje nadležnosti nad ovim slučajem, nakon čega se, otvaranjem predmeta pod brojem 2094/ot, 5.novembra ove godine, Milorad Dodik, uz svojeg sina Igora, našao pod njemačkom istragom Afere Hypo.
SEEbiz.eu/Informer.ba
