Šefica diplomatije EU Catherine Ashton, u gostujućem komentaru objavljenom u listu “Die Presse”, govori o ulozi EU u stvaranju trajnog mira na Balkanu. U svom komentaru Ashton se osvrće na svoju posljednju posjetu Beogradu kada je, prije nego što je njen avion sletio, u svjetskim medijima počela kružiti vijest o hapšenju Ratka Mladića.
“Hapšenje je iz dva razloga od velikog značaja“, piše ona i pojašnjava: “To je upozorenje svim masovnim ubicama da svijet nije spreman da prihvati njihove zločine i istovremeno još jedan korak u pravcu stvaranja svijeta u kojem pravda odnosi pobjedu nad tiranijom. Sada postoji opravdana nada na trajni mir u zemljama Balkana. Bliži se stogodišnjica od dana, kada je u Sarajevu odjeknuo pucanj, koji je izazvao Prvi svjetski rat. Od tada, ali i prije je Balkan stalno poistovjećivan sa pojmovima kao što su podjela“, “konflikt”, “strahote”. Nije sigurno da su ta vremena definitivno prošla, ali ipak postoji šansa da politika i dijalog urode plodom.
Kada je uhapšen Mladić mediji su stalno upućivali da je baš na taj dan došlo do mog susreta sa Tadićem. Informisala sam se o detaljima hapšenja i ubijeđena sam da je to bila slučajna koincidencija. Ali, nije slučajno što Tadić želi da Srbiju odvede u EU i što želi zemlju da oslobodi od nasljeđa koje su za sobom ostavili srbijanski moćnici devedesetih godina. On je odlučan da se prebaci na kurs demokratije, koja je zbrisala komunističke, fašističke i nacionalističke režime u ostatku Evrope. Moj zadatak je da mu u tome pomognem ali i da podržim sve druge koji imaju takvo opredjeljenje, navodi Deutsche Welle.
“U BiH smo prekasno intervenisali. A kada smo to konačno uradili onda su vojni zapovjednici poput Ruperta Smitha i diplomate kao što je bio Richard Holebrooke iskoristili moć međunarodne zajednice, kako bi zaustavili borbe“, piše Ashton i zaključuje kako se još puno toga mora uraditi.
“Zahtijevamo neograničenu demokratiju, otvorenu privredu, nezavisno pravosuđe i suzbijanje korupcije i tu ima uticaja pritisak koji vršimo. Najvažniji je međutim pritisak iznutra, koji dolazi od samih ljudi, koji žele da promijene zemlju i uslove u kojima žive. Na kraju im se ne smiješi samo učlanjenje u EU, već olakšan pristup međunarodnim investicijama i šansa na razvoj i privredni rast. Aristotel je sam govorio da je državi, da bi se promijenila, potrebno da ima moralno vođstvo. Postoji povod za vjerovanje da bi se takva vrsta vođa, s obzirom na perspektivu učlanjenja u EU, mogla ustaliti. Naš, i to ne lagani zadatak, je da se pobrinemo da se takvi političari na Balkanu trajno etabliraju.”
DW/Informer.ba
