Komemoracija u povodu smrti akademika Senahida Halilovića najavljena je za četvrtak, 27. aprila u 15 sati u Narodnom pozorištu u Sarajevu, a taj skup suorganizuju Filozofski fakultet u Sarajevu i Slavistički komitet BiH. Istog dana u 17 sati bit će održana dženaza na Gradskom groblju Bare.
Na komemoraciji će, o radu i životu akademika Halilovića, govoriti njegovi saradnici i saradnice, akademici, profesorice, studentice.
Brojne reakcije na vijest o smrti vodećeg bh. lingviste akademika Senahida Halilovića govore o ogromnom gubitku za akademsku zajednicu i društvo u cjelini.
Direktor Instituta za jezik u Sarajevu Jasmin Hodžić izjavio je da će akademik Halilović “ostati upamćen kao jedan od utemeljitelja i vodećih istraživača lingvističke bosnistike”, dok je akademik Esad Duraković naglasio da je akademik Halilović “obilježio postratni period u BiH”, te da “pripada onoj vrsti naučnika koji su u svojoj oblasti obilježili vlastito vrijeme”.
Udruženje nastavnika i profesora BHS jezika i književnosti KS oprostilo se od akademika Halilovića riječima da se radi o “jednom od utemeljivača savremenog bosanskog jezika”, dok ga Memorijalni centar Srebrenica opisuje kao “utemeljitelja bosnistike čije će djelo zauvijek nastaviti da živi kroz nas i buduće generacije naše zemlje”.
[crp]Akademik Rešid Hafizović piše “Nepregledna je rijeka tinte koja je za ovdašnjeg života iscurila iz plemenita pera našeg prijatelja Senahida. Dovoljno je samo spomenuti da je svojim književnim opusom definirao i u povijesne, kulturne i civilizacijske utore ove zemlje i njenih bosanskih građana čvrsto ugnijezdio osovinu bosanskog jezičkog bitka na koju hiserično atakuju naši istočni i zapadni susjedi još od vremena agresije na Bosnu i sve do današnjeg dana, pa da ova zemlja i njeni građani budu privedeni svijesti o tome kakav neprežaljeni gubitak su doživjeli sa odlaskom na bolji svijet ovog viteza mudrosti i znanja. Ako ikada toj svijesti privedeni budu, znati će ga dostojno i ožaliti i s bespremačnim poštovanjem se uvijek odnositi prema njegovoj kulturnoj ostavštini”.
Akademik Senahid Halilović objavio je tokom četiri decenije duge naučne karijere 18 knjiga štampanih u više od 100.000 primjeraka, te više od 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.
Njegova najpoznatija djela su knjige Bosanski jezik, Pravopis bosanskoga jezika, Gramatika bosanskoga jezika, Rječnik bosanskoga jezika. Ovim knjigama i svojim cjelokupnim višedecenijskim djelovanjem akademik Halilović dao je presudan i prekretan doprinos razvoju bosnistike i standardizaciji bosanskoga jezika.
Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je u 66. godini u Sarajevu.
