Od 4,29 miliona stanovnika u Hrvatskoj na popisu birača ih je čak 4,09 miliona, iako bi, uz pretpostavku da je maloljetnih i osoba s oduzetom poslovnom sposobnošću oko 900 000, maksimalan broj birača koji žive u Hrvatskoj trebao biti najviše 3,39 miliona.
Od 21 županije, u njih osam – Virovitičkoj, Požeškoj, Sisačkoj, Karlovačkoj, Ličkoj, Zadarskoj i Šibenskoj – broj birača premašuje broj stanovnika.
Ovo su podaci koji se dobiju kada se uporedi popis birača iz januara 2010. godine, iz drugog kruga predsjedničkih izbora, i juče objavljeni popis stanovništva. Službeni izvori navode da u hrvatskoj dijaspori ima 400 000 birača. Ali, stručnjaci procjenjuju da ih nema više od 200 000. To potvrđuju i podaci o izlasku dijaspore na izbore – oko 90 000.
Isto poređenje navodi na zaključak da u Hrvatskoj živi samo 200 000 mlađih od 18 godina, što je daleko od istine. Broj maloljetnika je više nego četiri puta veći jer je 2001. godine na popisu stanovništva upisano više od milion osoba do 19 godina – piše ”Jutarnji list”.
List navodi da je ovogodišnji popis stanovništva još je jedan dokaz da Hrvatska pod hitno mora učiniti nešto s biračkim popisima koji su, malo je reći, u rasulu i potpunom kaosu.
Ministar uprave Davorin Mlakar nesrazmjer popisa stanovništva i birača u osam županija pripisuje novoj metodi kojom su statističari radili ovaj popis, ali se unaprijed ograđuje jer popis stanovništva nije vidio.
Arsen Bauk iz SDP-a, međutim, ne slaže se s Mlakarom i pita: kako je moguće da u osam županija metode statističara nisu dobre, a u preostalih 13 jesu?
”Treba riješiti zakone o boravištu i prebivalištu, pa će se onda i nelogične razlike birača i stanovnika po županijama nešto smanjiti”, dodao je Bauk.
Srna/Informer.ba
