U Republici Srpskoj u 2010. godini zabilježeno je 2.325 namjernih prekida trudnoće, što pokazuje da u prosjeku dnevno bilježimo čak šest ovih slučajeva, pokazuju dostupni podaci Instituta za javno zdravstvo RS.
Prema njihovim riječima, starosna struktura žena koje su se odlučile na namjerni prekid trudnoće pokazuje da je najveći broj njih, ukupno 1.154 ili polovina, imalo između 29 i 38 godina starosti.
Međutim, mnogi smatraju da u ovom slučaju postoji i “tamna brojka” namjernih prekida trudnoće koji nisu evidentirani, tako da je ukupan broj zasigurno mnogo veći.
O svemu tome bilo je riječi i na predavanju u bijeljinskoj Biblioteci “Filip Višnjić” o temi “Pravne i etičke odlike abortusa”, koje je organizovala Svetosavska omladinska zajednica.
Dimitrije Ćeranić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Bijeljini, koji je bio uvidničar na tom predavanju, kazao je da u RS postoje zakonski propisi koji mogu da utiču na smanjenje broja abortusa, ali da zakon ne može da utiče na svijest pojedinca.
“Osnovni problem nije u zakonskim normama nego u etičkim, društvenim normama i u sistemu vrijednosti našeg društva. Prije svega, treba raditi na podizanju društvene svijesti, jer bez tog osjećaja odgovornosti teško da će se zakonskim uslovima nešto postići”, rekao je Ćeranić i dodao da je broj namjernih prekida trudnoće čak i dvostruko veći zbog toga što mnogi to rade u privatnim klinikama ili čak i u drugim državama.
U Institutu za javno zdravstvo RS su nam kazali da još ne raspolažu zvaničnim podacima o broju abortusa obavljenim u prošloj godini.
Sociolog Biljana Milošević smatra da uzimajući ovo u obzir imamo jedan totalni apsurd, a to je da smo zemlja koja se bori protiv bijele kuge, a sa druge strane nenormalno veliki broj abortusa prema ukupnom broju stanovnika. Govoreći o tome šta žene može natjerati na takav potez, rekla je da ima više zastupljenih faktora.
“Abortus obično rade žene kod kojih se ta trudnoća desila neplanski, nebitno da li su u braku ili vanbračnoj zajednici ili momentu, jer im se dijete u tom nekom momentu ne uklapa iz finansijskih razloga ili nisu planirali proširenje porodice”, rekla je Miloševićeva i dodala da su kod vanbračnih zajednica u pitanju neplanirane trudnoće i nerazmišljanja prilikom seksualnog odnosa.
Ona je navela da to uvijek treba razdvojiti od momenata silovanja, poslije kojih se takođe može desiti trudnoća, pa abortus može biti i zbog toga.
“Neke žene ne planiraju da se ostvare u ulozi majke zbog karijera koje planiraju, pa im se ne uklapa u te ciljeve”, kazala je ona i dodala da je najmanje izražena situacija gdje oba partnera u braku ili vanbračnoj zajednici ne žele da imaju potomstvo.
Nezavisne/Informer.ba
