Prema podacima iz 2007. godine, prikupljenih anketom o potrošnji domaćinstava, u Republici Srpskoj je bilo 21,4 posto djece koja su živjela u siromašnim domaćinstvima, odnosno porodici čija je prosječna mjesečna potrošnja po članu bila niža od 201,07 KM, što se smatra kao apsolutna linija siromaštva.
Navedeno je u to u biltenu koji je izradio Zavod za statistiku RS-a.
Entitetski statističari navode da, ako se kao prag siromaštva koristi relativna linija siromaštva, koja iznosi 350,21 KM mjesečno po odraslom ekvivalentu, stopa dječijeg siromaštva je 14,32 posto i ne odstupa mnogo od stope siromaštva svih pojedinaca, odnosno domaćinstava.
Prema relativnoj liniji siromaštva na granici siromaštva živi 9,85 posto djece.
U biltenu Zavoda za statistiku se navodi da se analizom siromaštva, prema karakteristikama domaćinstava u kojima žive siromašna djeca, dobija jasnija slika o izloženosti siromaštvu.
Kao veoma ugrožene označene su porodice s troje i više djece, kao i one u kojima živi bar jedna osoba starija od 65 godina.
„Stope i apsolutnog i relativnog dječijeg siromaštva su ipak najviše u domaćinstvima čiji je nosilac bez ikakvog obrazovanja i to, prema apsolutnoj liniji siromaštva više od 50 posto, a prema relativnoj 33,7 posto“, navode statističari u RS-u.
Na siromaštvo značajno utiče i nezaposlenost članova u domaćinstvu. Veliki procent siromašne djece živi u domaćinstvima čiji je nosilac nezaposlen, a naročito su ugrožena djeca koja žive u domaćinstvima u kojima nijedan odrasli član nije zaposlen.
Djeca koja žive u međugradskim i ruralnim područjima imaju, smatraju u statistici RS-a, veću vjerovatnoću da budu siromašna.
„Dok je u gradskim naseljima, prema apsolutnoj liniji siromaštva, oko 14 posto djece siromašno, taj procent doseže 25 posto u međugradskim i ruralnim naseljima. Slična je situacija i kada se kao prag koristi relativna linija siromaštva, pa je u gradskim naseljima oko 10 posto siromašne djece, dok ih u ostalim naseljima živi više od 16 posto“, navodi se u ovom biltenu.
Tvrdi se i da su „najugroženija djeca koja žive u domaćinstvima s razvedenim/rastavljenim nosiocem, kao i onim koji nema nikakvo obrazovanje“.
I starosna struktura članova domaćinstva značajno utiče na vjerovatnoću za pojavu dječijeg siromaštva.
„Najveću vjerovatnoću da budu siromašna, i prema apsolutnoj i prema relativnoj liniji siromaštva, imaju djeca koja žive u porodici s još dvoje ili više djece, kao i djeca koja žive s dva ili više članova koja imaju više od 65 godina. Djeca koja žive s muškim nosiocem domaćinstva imaju i preko dva puta veću vjerovatnoću da budu siromašna u odnosu na djecu koja žive u domaćinstvu čiji je nosilac žena, prema relativnoj liniji siromaštva“, tvrde statističari u RS-u.
Fena/Informer.ba
