Vijeće ministara BiH usvojilo je na današnjoj sjednici Informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 31.12. 2010. godine, koja iznosi 9,4 milijarde KM, od čega je vanjski dug 6,2 milijarde KM, a unutrašnji dug Bosne i Hercegovine 3,2 milijarde KM i ne obuhvata obaveze po osnovu restitucije.
Od ukupnog iznosa javnog duga na Federaciju BiH je alocirano 5,6 milijardi KM, Republiku Srpsku 3,7 milijardi KM, Brčko Distrikt BiH 60,11 miliona i Bosnu i Hercegovinu 27,77 miliona KM, saopćeno je iz Vijeća ministara.
Bosna i Hercegovina je u razdoblju od 2007. do 2010. godine zadržala pokazatelje vanjske zaduženosti na održivom nivou, a odnos stanja vanjskog duga u bruto društvenom proizvodu od oko 22 posto klasificira BiH u kategoriju umjereno zaduženih zemalja.
Prosječno ugovoreni rok amortizacije kredita je 24,4 godine, prosječni grejs period 6,8 godina, a prosječna otplata postojećih kreditnih zaduženja je 17,6 godina.
Stara devizna štednja iznosi 1,6 milijardi KM i čini 50,11 posto unutrašnjeg duga; slijede ratna potraživanja s 1,05 milijardi KM, što je 32,96 posto unutrašnjeg duga, dok dug općina, gradova i kantona iznosi 346,18 miliona i čini 10,81 posto unutrašnjeg duga.
Vijeće ministara BiH usvojilo je i Informaciju Direkcije za evropske integracije s regionalnog sastanka državnih koordinatora za IPA-u, koji je održan u Beogradu 4. aprila 2011. godine, pod nazivom „Osiguranje bolje pripreme za buduće članstvo u EU – Prijedlog državnog koordinatora za IPA-u Republike Srbije za uvođenje principa linearizacije u korištenju fondova EU za zemlje zapadnog Balkana u narednoj finansijskoj perspektivi 2014-2020“.
Vijeće je ovlastilo direktoricu Direkcije za evropske integracije i državnu koordinatoricu za IPA-u Nevenku Savić da u ime Bosne i Hercegovine potpiše zajedničko pismo kojim se Evropskoj komisiji predlaže uvođenje principa linearizacije u korištenju pomoći za zemlje zapadnog Balkana u razdoblju naredne finansijske perspektive 2014 -2020.
Uvođenjem principa linearizacije povećao bi se iznos nacionalnih alokacija za zemlje zapadnog Balkana, navodi se u saopćenju.
Veća finansijska pomoć zemljama zapadnog Balkana pomogla bi da brže provedu brojne reforme u oblastima konkurentne privrede, stabilnog makroekonomskog okruženja, održivih javnih finansija, kvalitetnije javne uprave, razvoja naučnoistraživačkog sektora i visokokvalificirane radne snage sposobne da preuzme kapitalne investicije u oblasti prometa, okoliša i energetike.
Fena/Informer.ba
