Broj stanovnika na prostoru sadašnje Republike Srpske konstantno se smanjuje, populaciona politika na lokalnom nivou uglavnom se ne provodi, a stopa nataliteta bilježi pad iz godine u godinu.
Sve lokalne zajednice u RS-u, osim Banje Luke, Zvornika, Kotor- Varoši, Vlasenice, Laktaša, Ljubinja i Čelinca, trenutno imaju veći broj umrlih u odnosu na broj rođene djece, upozoravajući je podatak iz zvanične informacije o provođenju Strategije za razvoj porodice u tom bh.entitetu, koju je pripremilo Ministarstvo porodice, omladine i sporta.
– Kako je u periodu od 1996. do 2010. godine stopa nataliteta u padu (što je posljedica smanjenja broja žena u fertilnom periodu, produženog školovanja, sve kasnijeg sklapanja braka, planiranja porodice, migracija i slično), od 2002. godine stopa prirodnog priraštaja je konstantno negativna, precizira se u ovom dokumentu.
Podaci za 1996. godinu ukazuju da je negativan prirodni priraštaj imalo 28 općina Republike Srpske, što je oko 45 posto prostora tog bh. entiteta, dok je 2010. samo samo sedam općina imalo pozitivnu stopu.
Ukazuje se i da se na lokalnom nivou gotovo ništa ne preduzima na poboljšanju tog stanja.
Naime, u 52 ili 87 posto lokalnih zajednica u RS-u ne postoji komisija za populacionu politiku, kao stalno radno tijelo skupštine općine, dok je ima samo šest lokalnih zajednica ili 13 posto (Gacko, Lopare, Donji Žabar, Kotor -Varoš, Kozarska Dubica i Prijedor).
Istovremeno, u administrativnim službama 17 lokalnih zajednica RS-a zaposlena je osoba koja je zadužena za lokalnu populacionu politiku, međutim, ona uglavnom radi u okviru društvenih djelatnosti ili za pitanja mladih, kulture ili sporta.
Radi se uglavnom o osobama sa završenom visokom stručnom spremom, ali koji po svom osnovnom obrazovanju nisu demografi.
Na osnovu podataka dobijenih putem ankete, ispostavilo se i da stepen znanja i informiranost lokalnih zajednica o populacinoj politici nije zadovoljavajući, naprotiv veoma je oskudan i zabrinjavajuće loš.
– Stavovi većine lokalnih zajednica, kada je u pitanju populaciona politika, ukazuju na izostajanje želje za poboljšanjem i unapređenjem aktuelnih mjera, jer one mjere koje se trenutno provode imaju uglavnom socijalni karakter, naglašava se u informaciji resornog ministarstva.
Naime, sredstva koja izdvajaju lokalne zajednice za mjere populacione politike su nedovoljna i iznose u prosjeku manje od jedan posto ukupnih budžetskih sredstava općine/grada.
Najčešće mjere koje se pojavljuju u lokalnim zajednicama su mjere materijalnih davanja (jednokratne novčane pomoći), koje kao takve imaju socijalni karakter, a svega 18 lokalnih zajednica izdvaja naknadu prilikom rođenja trećeg djeteta i ona u prosjeku iznosi 565,63 KM, što predstavlja 69,3 posto prosječne plaće isplaćene u RS-u.
Iz analiziranih podataka vidljivo je da nema posebnih olakšica, niti podsticaja za porodice s troje djece, ne postoji podrška jednoroditeljskim porodicama, porodicama s djecom s posebnim potrebama, podrška za liječenje steriliteta, kao ni veća podrška mladima prilikom sklapanja braka.
Isto tako, nijedna općina nema određene pogodnosti kada je u pitanju rješavanje stambenog pitanja ili plaćanja komunalnih usluga za mlade, mlade bračne parove ili porodice s troje djece.
U informaciji se navodi podatak i da je zadovoljenje potreba djece za odmorom i rekreacijom, te poboljšanje korištenja slobodnog vremena djece na minimumu, jer od ukupno 63 lokalne zajednice, 40 lokalnih zajednica ili 63,5 posto ima uređene površine za igru djece, međutim, one se najčešće nalaze u krugu obdaništa, škola ili sportskih dvorana.
(Fena) gk/hd
