XIV Zimske Olimpijske igre otvorene su 7. februara 1984. godine u Sarajevu. Prvi put u hstoriji Zimskih olimpijskih igara, olimpijada je otvorena na stadionu nogometno-atletske namjene. Igre su među učesnicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju.
Sarajevo je organizaciju zimske olimpijade dobilo u konkurenciji s japanskim Sapporom i zajedničkom kandidaturom švedskih gradova Falun i Göteborg. MOK se pri tome djelomično vodio političkim razlozima – kao nesvrstana zemlja, tadašnja Jugoslavija je davala manje prilike za hladnoratovske bojkote – no glavni je motiv ipak bila želja da se Igre, kao simbol svjetskog mira i bratstva među ljudima – održe u gradu koji je dotada obično bio vezivan za izbijanje prvog svjetskog rata, piše Tip.
Za vlasti Jugoslavije sarajevska Olimpijada je bila sjajna prilika da državu svijetu predstave u najboljem mogućem svjetlu, i u tom nastojanju ih nije omela ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ bila pogodila početkom 1980-ih. U Igre su utrošena velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove, dotada gotovo nepoznate u tom dijelu Jugoslavije.
Igre su među učesnicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama. Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo Više volimo našeg Jureka, nego domaćeg bureka.
Ipak, najveće zvijezde sarajevske Olimpijade su bili učesnici natjecatelja u umjetničkom klizanju. Najbolji dojam je ostavio britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean koji su osvojili zlatnu medalju u plesu. Na Igrama je zlatnu medalju dobila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt koju je upravo sarajevska olimpijada učinila jednom od najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka. ZOI 1984 se često smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine, i u mnogo čemu su predstavljale antitezu svega što je Sarajevo pogodilo osam godina kasnije.
Prve Zimske olimpijske igre u komunističkoj državi.
Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 miliona dolara, a polovina prihoda bila je ostvarena od prodaje prava na televizijski prenos.
Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samo u inostranstvu 200.000, dok su TV prenos sarajevske “bijele olimpijade” pratile dvije milijarde ljudi.
Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo preko 4.500 novinara.
Nakon 14. ZOI, Sarajevu je, uz olimpijske objekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova, više hotela a bilo je otvoreno i 9.500 novih radnih mjesta.
Izložba o olimpijskome Sarajevu obišla je 1.640 gradova bivše Jugoslavije i svijeta.
Informer.ba
