Bosna i Hercegovina je već izgubila oko 60.000 građana koji se ispisali iz njenog državljanstva. Sporazume o dvojnom državljanstvu BiH ima samo sa Srbijom i Švedskom. Problem je što Zakon o državljanstvu nije usklađen sa Ustavom.
Zbog toga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naložio Parlamentarnoj skupštini da u roku od pola godine izmijeni sporni Zakon o državljanstvu koji onemogućava zadržavanje bosanskohercegovačkog državljanstva osobama koje imaju državljanstvo u zemljama sa kojima BiH nema potpisane bilateralne sporazume.
Džemal Morina, porijeklom s Kosova, oduvijek je doživljavao BiH kao zemlju kojoj pripada. Ratne strahote ovog nekadašnjeg zaposlenika zeničke Željezare natjerale su na odlazak u Njemačku. Iako je sanjao o povratku, odnedavno je i zvanično Nijemac. Zbog sigurne egzistencije odlučio se na ispis iz državljanstva BiH jer se u Nejmačkoj drugačije ne može ostati.
„Moram se tamo vraćati na svoj posao, i kćerka isto. Pogotovo moja kćerka radi kod Švabe, znate vi da su oni jako precizni”, kaže Morina. Džemal Morina samo je jedan od 1,300.000 građana BiH koji žive u dijaspori, odnosno jedan od 60.000 koji su se morali ispisati iz državljanstva BiH. Kako Zakon o državljanstvu nije usklađen sa Ustavom, većina građana u dijaspori mogla bi ostati bez državljanstva.
„Mi smo godinama slali dopise svima članovima Predsjedništva i Parlamentu. Slali smo svim relevantnim političkim faktorima i strankama da se izađe u susret jednoj zaista velikoj dijaspori koja ne želi baš tako jednostavno da ostavi svoje državljanstvo i svoju domovinu”, kaže Zaim Pašić, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.
Dvojno državljanstvo u bh. zakonodavstvu prema članu 17. Zakona o državljanstvu uslovlja se bilateralnim ugovorima između zemalja koje daju državljanstvo. BiH do sada ima potpisana svega dva ugovora – sa Srbijom i Švedskom, dok sa Hrvatskom ugovor još uvijek nije ratificiran. Treba podsjetiti da zemlje anglosaksonskog prava, kao što su SAD ili Kanada, slične ugovore ne potpisuju. Njihovi državljani mogu imati dvojna državljanstva, osim ako ne rade u sigurnosnim ili državnim agencijama.
„Političke opcije iz RS su ustavnu odredbu i rješenja koja su govorila da čovjek kada uzme drugo državljanstvo automatski se briše itd., su proračunali i procijenili da će se tu najviše izgubiti građana bošnjačke nacionalnosti, pogotovo onih koji su živjeli na području RS – i to bi bio još jedan doprinos argumentaciji čistoće i teritorije i stanovništva kad je riječ o RS”,smatra Beriz Belkić, poslanik Stranke za BiH u Parlamentarnoj skupštini.
„Da budem iskren, bošnjačke političke partije tu grupaciju o kojoj vi govorite nisu gledali kao građane negdje u svijetu kojima je potrebno izaći u susret, nego kao poželjno biračko tijelo da ga iskoriste za svoje interese. I to je motiv njihovog angažmana, a ne motiv da vidimo šta je najbolje za te ljude i šta je realno moguće postići. Naravno, iz toga su onda proizašli i svi nesporazumi”, kaže Drago Kalabić, poslanik SNSD-a.
Problematična i imovina
Godinama je međunarodna zajednica svojim odlukama odgađala primjenu spornih članova Zakona u praksi, jer bi automatizmom do sada bilo ispisano na stotine hiljada državljana BiH. Ta suspenzija vrijedi do 2013. godine. Milan Zjajić, iz Ministarstva civilnih poslaova BiH, posebno naglašava:
„Kod političara postoji nekakvo vaganje koliko to može biti za ili protiv interesa pojedinih konstitutivnih naroda u BiH. To je veoma teško reći – kaže se da sporazum Srbije i BiH preferira interesima RS. Situacija je skoro pa apsolutno drugačija – da se taj sporazum puno više implementira u Federaciji. Bošnjaci iz Sandžaka uzimaju državljanstvo BiH kao dvojno državljanstvo više negoli to neki državljani Srbije uzimaju državljanstvo BiH.”
Da se radi o kompleksnom pitanju koje neće biti lako riješiti potvrđuje činjenica da, primjerice, BiH još uvijek nema evidenciju državljanstava u elektronskoj formi, odnosno da u Federaciji nije usvojen ni zakon o matičnim knjigama. S druge strane, pokušaji nadležnog ministarstva da se građanima BiH omogući ponovni upis u državljanstvo u roku od šest mjeseci, a na 15 godina, do sada su ostali bez odgovora.
Bez odgovora ostaju i pitanja vezana za imovinu osoba koje su se morale odreći bh. državljanstva. Zjajić kaže: „Mi smo opsjednuti zahtjevima za podatke o osobama koje su se odrekle državljanstva u nekim brakorazvodnim parnicama da bi stranke i advokati to priložile kao dokaz da te osobe ne mogu participirati u raspodjeli zajedničke imovine na odgovarajući način. To može i stvara problem.”
Ustavni sud BiH nedavno je naložio Parlamentarnoj skupštini da u roku od pola godine izmjeni sporni zakon o državljanstvu koji onemogućava zadržavanje bh. državljanstva osobama koje imaju državljanstvo zemalja sa kojima BiH nema potpisane bilateralne ugovore. U Svjetskom savezu dijaspore podvlače kako je riječ o značajnoj odluci koja se odnosi na sve državljane BiH, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.
RSE/Informer.ba
