Papa Franjo stigao je u Ankaru u trodnevnu posjetu Turskoj. Cilj je gradnja mostova s islamom, te pružanje podrške manjinskim kršćanskim zajednicama na Bliskom istoku.
Susreo se i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
U zajedničkom obraćanju javnosti, papa Franjo je pozvao na dijalog i istaknuo zajedničke vrijednosti kršćanstva i islama, te naglasio da je samo kroz dijalog moguće učiti o međusobnim razlikama, te nadići predrasude i strahove.
„Imamo potrebu za dijalogom, jer imamo mnogo zajedničkih vrijednosti. U isto vrijeme, ovaj dijalog mora biti koristan, mirno dajući vrijednost razlikama i iz njega se mora izvući pouka. Napore za izgradnju kvalitetnog mira moramo sa strpljenjem voditi naprijed“, rekao je papa.
Pohvalio tursku pomoć izbjeglicama
„Turska je pokazala velikodušnost primivši veliki broj izbjeglica i direktno je pogođena dramatičnom situacijom koja se dešava oko njenih granica. Moralna je obaveza međunarodne zajednice da pomogne izbjeglicama. Ono što je potrebno, pored te humanitarne obaveze, jeste to da se ne ostaje ravnodušan prema razlozima zbog kojih je nastala ova tragedija“, napomenuo je papa.
Ukazavši na činjenicu da se terorističke aktivnosti nastavljaju na području Sirije i Iraka, papa Franjo je poručio da se krše osnovna ljudska prava, a manjinske grupe proganjaju.
U glavnom gradu Ankari posjetio je Anitkabir, mauzolej osnivača Turske Mustafe Kemala Ataturka, prenosi agencija Anadolija. Nakon što je položio vijenac, jednu minutu je sam stajao ispred vijenca i molio se, a zatim je zauzeo mjesto u protokolu te odao počast minutom šutnje.
„Želja mi je da Turska, koja je prirodni most između dva kontinenta, bude ne samo mjesto ukrštanja puteva nego u isto vrijeme i mjesto za dijalog i zajednički život za žene i muškarce pripadnike svih kultura, nacionalnosti i vjera“, napisao je papa u knjizi utisaka.
Erdogan: Raste islamofobija na Zapadu
Erdogan je kazao da ”skoro da nema teme o kojoj s papom imamo različita stajališta. Dijelimo isto mišljenje o dešavanjima u svijetu. Imamo isti pogled u vezi s borbom protiv terorizma, ali isto mislimo i u vezi s nasiljem u svijetu. Dijelimo mišljenje i o dominaciji novca”.
On je izrazio zabrinutost da se u svijetu sve više širi rasizam i islamofobija koji doprinose tenzijama i nepovjerenju među ljudima.
„Rasizam, diskriminacija, mržnja prema drugom i drugačijem i islamofobija vrlo brzo, i u ozbiljnoj mjeri, bilježe porast na Zapadu. U zemljama Zapada sve je veći stepen netolerancije i predrasuda prema muslimanima. Ljudi su samo zbog svoje pripadnosti određenoj religiji izloženi nepravdi, netoleraciji i nasilju“, rekao je Erdogannakon susreta.
“Ova posjeta našeg gosta Turskoj je vrlo značajna. Ovo je vrlo važan korak u smislu jačanja nade za mir u regionu, ali i u svijetu. Poruke koje su danas otišle iz Turske nisu samo bitne za Tursku i Vatikan, nego i za cijeli islamski svijet i sve kršćanske zemlje gdje će, nadam se, ostaviti traga i poboljšati izglede za mir”, napomenuo je turski predsjednik.
Erdogan se osvrnuo i na dešavanja u Gazi, napominjući kako međunarodna zajednica ignoriše patnje i stradanje nevinih Palestinaca.
“Državni terorizam koji je u Gazi uzrokovao smrt nevine djece i nevinih žena, nažalost, ne privlači pažnju svijeta. U džamiji Al-Aksa u Jeruzalemu, jednom od najsvetijih mjesta muslimana, otvoreno se ignorišu kršenja prava muslimana i napadi na njih”, istakao je Erdogan.
Na kraju je kazao kako međunarodna zajednica ignoriše i teško stanje izbjeglica iz Sirije, koje su zbog rata morali napustiti domovinu.
Turski predsjednik Erdogan ranije je pokazao papi Franji čuvenu Ahdnamu, dokument kojim je sultan Mehmet II Fatih 1463. godine garantovao prava bosanskim franjevcima na polju Milodražu kod Kiseljaka.
Fatih je Ahdnamu predao fra Anđelu Zvizdoviću, starješini franjevačkog reda u BiH, kojom bosanskim katolicima garantuje ličnu i imovinsku sigurnost, kao i slobodu vjerskog djelovanja.
Papa putuje u Istanbul
U subotu će papa Franjo (77) u Istanbulu posjetiti Aja Sofiju, crkvu iz vremena Vizantije, koja je pretvorena u džamiju kada je Osmansko carstvo 1453. godine osvojilo Konstantinopolj, a zatim u muzej, a potom će posjetiti i Sultan Ahmetovu džamiju, poznatu i kao Plava džamija. Poslije toga će održati misu.
Reporter Al Jazeere Bernard Smith javlja iz Istanbula da je najznačajniji dio papine posjete odlazak u Istanbul u subotu, grad koji se nekad zvao Konstatinopolj, a koji je i danas sjedište Pravoslavne crkve.
”Papa Franjo će se susresti s patrijarhom Vartolomejem. Njih dvojica su stari prijatelji. Patrijarh Vartolomej je zapravo poglavar Istočne crkve, koja ima blizu 300 miliona vjernika. Kršćani se nadaju da bi dva vjerska poglavara na neki način možda mogli krenuti u smjeru ujedinjenja ovih dviju crkava, koje su se razdvojile prije gotovo 1.000 godina”, javlja Smith.
Papa Franjo i patrijarh Vartolomej u nedjelju će voditi proslavu praznika svetog Andrije, sveca zaštitnika pravoslavlja, pri čemu će njih dvojica potpisati i zajedničku ekumensku izjavu.
“Mi nismo različite religije. Mi smo braća koja su odrasla razdvojena, ali obojica su slijedila isti put koji im je odredio Gospodin”, rekao je Vartolomej uoči papine posjete.
Papa je apsolutni poglavar Katoličke crkve, ali pomirenje otežava činjenica da je Vartolomej samo simbolični čelnik pravoslavnog svijeta i ne može nametnuti svoju volju poglavarima desetaka autokefalnih pravoslavnih crkava.
Četvrti papa u Turskoj
Tokom posjete pape Turskoj, pojačane su mjere sigurnosti, jer su u toj državi velike tenzije zbog sukoba u Iraku i Siriji, koje su oživjele sukobe Kurda i Turaka.
Papin boravak u Ankari osigurava blizu 2.700 policajaca, dok će ta cifra u Istanbulu iznositi 7.000.
Kršćanska zajednica je veoma mala u Turskoj, čini je 80.000 osoba među gotovo 75 miliona muslimana, a sama po sebi je mješovita.
Posjete poglavara Rimokatoličke crkve Turskoj su rijetke.
Papa Franjo je tek četvrti papa koji dolazi u ovu državu, nakon Pavla VI (1967), Ivana Pavla II (1979) i Benedikta XVI koji je 2006. godine, tokom boravka u Istanbulu, priredio niz iznenađenja.
Historijskim je ocijenjen trenutak kada je duhovni vođa katolika u svijetu skinuo obuću, okrenuo se prema Meki i stao moleći se u Plavoj džamiji u Istanbulu.
Taj korak napravio je u momentu kada su muslimani širom svijeta bili kivni zbog njegove izjave o islamu.
Drugi neočekivani preokret tokom njegove posjete bila je izjava koju je dao nakon susreta s tadašnjim premijerom Turske, a sadašnjim predsjednikom Erdoganom, kojom je izrazio podršku Turskoj na njenom putu ka Evropskoj uniji.
