Novi val ekonomske krize mogao bi imati dramatične efekte na ekonomiju Bosne i Hercegovine, koja je ionako na „klimavim nogama“.
Ekonomski analitičari upozoravaju da će ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, koja je inače Bosni i Hercegovini najvažniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni, imati velike posljedice na bh. privredu.
„Ukoliko se ništa ne promijeni, ukoliko stanje bude kao da Hrvatska sutra ulazi u EU, gubici izvoza BiH mjeriće se stotinama miliona KM“, ocjenjuje Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Posljedice će prvenstveno osjetiti proizvođači hrane jer će praktično uvoz u Hrvatsku značiti uvoz u Evropsku uniju. Direktor Pertnine Ptuj BiH Mladen Andrić kaže da je to još jedna u nizu barijera koja otežava poslovanje u BiH.
„Mi smo apsolutno spremni da s artiklom bilo kojim, ne samo ’poli’, budemo na evropskom tržištu bilo koje države u kontekstu pravila i u kontekstu
standarda. Međutim, nemamo dokument koji nam treba izdati država, a na jedan način dokument koji podrazumijeva da EU ili bilo koja članica perceptiraju nas kao proizvođača u kontekstu mesne ili bilo koje industrije koja je naslonjena na animalno porijeklo“, objašnjava Andrić.
Ukoliko bh. vlasti ništa ne preduzmu, ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju BiH će izgubiti tržište od 200 miliona KM. Stručnjaci upozoravaju da će značajan izvoz mliječnih proizvoda, mesa i jaja morati biti prekinut. To praktično znači da će od roba animalnog porijekla Bosna i Hercegovina u Hrvatsku moći izvoziti jedino ribu.
Osim ovog, Bosna i Hercegovina već godinama privredu nije prilagodila potrebama tržišta. Posebno teška situacija je u građevinskom sektoru, koje je zbog svjetske ekonomske krize i gubitka libijskog tržišta pretrpjelo ogromnu štetu, upozorava ekonomski analitičar iz Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
„Radi se zaista o milijardama KM s obzirom da smo u okviru građevinskog sektora imali ugovorene poslove samo na teritoriji Libije negdje oko 650 miliona maraka. Tu će biti gubitak i na domaćem tržištu s obzirom da neće biti razvoja privrednih aktivnosti, a i po osnovu nastupa bh. građevinara na drugim tržištima. Sve u svemu, radi se zaista o velikom iznosu i velikom problemu u oblasti građevinskog sektora u narednom periodu, pogotovo s početka 2012. godine“, kazao je Haisć.
Papić: BiH u socijalnoj, ekonomskoj i političkoj komi
U situaciji kada BiH gubi tržište Kosova, koje je među rijetkim sa kojim BiH ima vanjskotrgovinski suficit, kada se na priliv stranih investicija uopšte ne može računati s obzirom da je agencija Standard and Poors smanjila kreditni rejting BiH, teško da će se bh. vlasti moći izvući iz krize.
„BiH zbog internih problema prvenstveno političke prirode mora od 2012. do
2014. godine vratiti blizu milijardu i 600 miliona maraka sredstava po osnovu stend baj aranžmana i zbog toga će zapasti u izuzetno tešku situaciju i mora napraviti odgovarajuće rezove“, kaže Hasić.
I pored navedenih problema sa kojim se bh. vlasti trebaju uhvatiti u koštac, analitičari upozoravaju da Bosnu i Hercegovinu čekaju još veći problemi.
Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, kaže da je Bosna i Hercegovina u komi, a ne u agoniji, i to ekonomski, socijalno i, naravno, politički.
Papić ističe da političari potpuno zaboravljaju socijalnu situaciju u BiH.
„Ne bi me iznenadilo, niti bi bilo koga više iznenadilo da 2012. godina bude godina sloma – ekonomskog, finansijskog i socijalnog u Evropi. O tome se uopšte ne vodi računa. Da smo normalna zemlja, neka institucija ili radna grupa u funkciji kriznog štaba gledala bi šta da uradi. Jednostavno, budžetski deficiti iduće godine će biti katastrofalno veliki. Nema šansi da se oni popune. Ili – sad govorim u onoj mjeri o kojoj znam, u Federaciji – će se ići, a postoje neki signali, na najgore moguće poteze, a to je povećavanje opterećenja privredi. Riječ je o oprezivanju toplog obroka, o podizanju poreza na plate zavisno od visine plate, oporezivanju dnevnica itd. Ako se to uradi, a bojim se da će to plitka pamet koja kaže treba mi toliko da bih potrošio toliko, i uraditi. Uništiće se i ovo malo privrede što u Federaciji postoji. Slična situacija je i u RS. Dakle, bojim se da će to imati efekte u najgorem mogućem smislu riječi na političku situaciju“, ocjenjuje Papić.
RSE/Informer.ba
