Živimo u BiH koja nema drugu tradiciju osim multietničke tradicije. Ona nema drugu tradiciju osim multireligiozne tradicije i u tom smislu je paradoksalno da neki ljudi pokušavaju da nas nauče multikulturalnosti, multireligioznosti, a imajući mnogo manje iskustva u tome od nas samih, kazao je danas u Sarajevu vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije.
On je bio uvodničar na redovnoj nedjeljnoj sesiji Kruga 99 o temi “BiH multietnička država iz perspektive Srpske pravoslavne crkve u BiH – uloga dijaloga“.
Vladika Grigorije je naveo da ostvarivanje i stvaranje zajednice podrazumijeva dijalog, a dijalog opet znači razgovor kroz koji dolazimo do ostvarivanja zajednice.
“I tada kad to shvatimo vidimo da je riječ vezivno tkivo, odnosno da je ona ta osnovna veza koju koristimo da bi smo stvorili zajednicu“, kazao je vladika Grigorije.
On je mišljenja da su ljudi olako upotrebljavali riječi “u vremenu kad smo mi doveli sami sebe na rub života“.
“Dobro bi bilo da shvatimo da dijalog znači preispitivanje našeg unutrašnjeg stanja, unutrašnjeg bića, unutrašnjih opredjeljenja, stremljenja, našeg unutrašnjeg viđenja stvari, jer bez tog dijaloga nećemo moći sami sebe da preispitamo“, kazao je vladika Grigorije.
Predsjednik Kruga 99 Sulejman Redžić je rekao da je jedan od ključnih atributa BiH njena multikulturalnost iz čega priozilaze sve njene unikatnosti, kao i različiti pristupi od monokulturalnih država i društava, uglavnom kršćanske Evrope.
Redžić smatra da se već duži vremenski period na različite načine, uključujući i oružane oblike, nastoji razoriti bosanskohercegovačko multikulturalno društvo i država kako od uskonacionalističkih centara političke moći u BiH, tako i nekih cenatar izvan BiH u regionu, pa i u ostalom dijelu Evrope.
“Unatoč takvim trendovima, BiH se mora sačuvati u svojim multikulturalnim koordinatama jer je to njena bit, a i komparativna prednost u odnosu na Evropu i procese globalizacije“, kazao je Redžić.
Po njegovim riječima, u očuvanju multikulturalne BiH daleko veću ulogu trebaju imati vjerske zajednice kao tradicionalni izvori zajedništva i održivog življenja.
“Vjerske zajednice moraju profilirati takve obrasce koji će afirmirati najviše moralne vrijednost čovjeka i ljudskog društva, približiti različitost, osloboditi ljude od mržnje drugih i mržnje prema rodnoj grudi, podstaknuti ih da grade zajedništvo. Vjerske zajednice u BiH trebaju međusobno mnogo više da sarađuju i grade obrasce koegzistencije međusobnog povjerenja, ukazuju na puteve bolje budućnosti“, kazao je Redžić.
Fena/Informer.ba
