Uprkos brojnim apelima domaćih i međunarodnih ekonomskih stručnjaka u BiH kako je neophodno ne samo smanjiti javnu upravu već i stati ukraj rastrošnosti koja vlada na svim nivoima vlasti, ništa bitnije se već godinama ne mijenja.
Novac se nemilice troši. Kupuju se novi džipovi koji koštaju 60 hiljada eura, a mjesečna primanja parlamentaraca su i deset puta veća nego prosječne plate bh. građana. Praktično, u Bosni i Hercegovini, u kratkom vremenskom periodu, obogatiti se mogu samo izabrani predstavnici vlasti.
Plate zaposlenih u javnom sektoru u Bosni i Hercegovini najveće su u Evropi. U proteklih pet godina sa 11 posto bruto društvenog proizvoda, potrošnja na plate u tom sektoru povećana je na 13 posto, upozoravaju u Svjetskoj banci.
Poređenja radi, izdvajanja na plate činovnika u regiji i zemljama Evropske unije duplo su manje.
Damir Ćosić, ekonomista Svjetske banke u BiH, kaže da je takvo stanje neodrživo s obzirom na ekonomsku situaciju u državi.
„Preporuka šta i kako uraditi je da se uspostave adekvatne kontrole i adekvatni sistemi praćenja broja javnih zaposlenih“, ističe Ćosić.
Kolač vlasti i klijentela klijentele
U Bosni i Hercegovini postala je praksa da svaka nova vlast u javnom sektoru zapošljava „svoje ljude“. Najviše računa se vodi o tome da su osobe politički lojalne i u rodbinskoj vezi sa aktuelnim vlastodršcima. Posljednji primjer je izbor Ilije Džombića u Nadzorni odbor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske. On je, naime, rođak aktuelnog premijera tog bh. entiteta Aleksandra Džombića. O tome Miroslav Kojić iz SDS-a kaže:
Čovjek je napisao šest udžbenika, osam naučnoistraživačkih radova, 65 mentorstva, nekakvih pristupa seminarima, čudima, a rođen 1977. godine. Svaka mu čast – Nikola Tesla je mala maca u odnosu na njega.“
Javnost je ostala šokirana i kada je u prošloj godini SDP-ovac Nermin Nikšić, predsjednik Vlade Federacije BiH, imenovao svog brata za jednog od direktora Javnog preduzeća „Autoceste Federacije BiH“. Prvi čovjek Federalne vlade odluku nije smatrao sukobom interesa.
„Čovjek o kome govorite je došao u žižu kao moj brat, a ne kao stručnjak. On nije imenovan tamo kao moj brat – i neću ni povući odluku zato što je moj brat“, kazao je on.
Mirsad Nikšić, koga predsjednik federalne Vlade naziva stručnjakom, nedavno je budžetskim novcem kupio službeni džip u vrijednosti od 60 hiljada eura. Inače, to je jedan od pet terenaca koliko je nabavila Uprava Javnog preduzeća “Autoceste Federacije BiH”, gdje je Nikšić jedan od direktora i za što je potrošeno oko 250 hiljada eura. Istovremeno, postavlja se pitanje gdje će volksvagenove terence voziti ako se u obzir uzme činjenica da su u proteklih deset godina od 330 kilometara Koridora Vc kroz BiH izgrađena 32.
„Svaka od partija se ponaša kao Savez komunista bivši – ima svoju klijentelu kojoj kad osvoji kolač vlasti mora naći posao u državnim službama. Ta klijentela ima zatim svoju klijentelu“, ističe ekonomski analitičar Žarko Papić.
Asim Metiljević, novinar sedmičnika “Slobodna Bosna” kaže:
„Standard zaposlenih u administraciji ne prati standard realnog sektora od kojeg živi. Oni za sebe imaju uvijek dovoljno novaca da održavaju uvijek nezasluženo visoki standard. A ako nemaju sredstava, onda uzmu kredit. I tako je cijeli MMF-ov kredit, odnosno ova trećina nepotrošena, da se održava njihov standard.“
Institucije kao servisi šest lidera
I najnovije istraživanje Centara civilnih inicijativa ukazuje da nova vlast nije ispunila niti jedno od predizbornih obećanja, odnosno nije ništa urađeno da se ekonomija oporavi, a broj nezaposlenih smanji. Adis Arapović, predstavnik te nevladine organizacije, navodi da su najznačajniji rezultati federalne Vlade, 402 odluke koje se odnose na razrješenja i imenovanja na dužnostima u različitim institucijama, upravnim i nadzornim odborima.
„Možemo govoriti i o tome da su i radna mjesta u narodnim pozorištima političke pozicije. To je posljedica određene politizacije društva – i to nikako ne može voditi ka dobrom“, smatra Arapović.
Uprkos brojnim apelima domaćih i međunarodnih ekonomskih stručnjaka u Bosni i Hercegovini kako je neophodno ne samo smanjiti javnu upravu već i stati u kraj rastrošnosti koja vlada na svim nivoima vlasti, ništa bitnije se već godinama ne mijenja. Naprotiv. Novac se nemilice troši.
Mjesečna primanja parlamentaraca su i deset puta veća nego što su prosječne plate bh. građana.
Azra Hadžiahmetović, profesorica na sarajevskom Ekonomskom fakultetu i poslanica u bh. Parlamentu, kaže da su sve inicijative za promjenu takvog stanja propale.
„Odredba koja stoji u Ustavu da se plate izabranih dužnosnika ne mogu smanjivati u vrijeme njihovog mandata, znači da praktično otkako je donesen Dejtonski mirovni sporazum mi smo mogli imati samo trend rasta plata, a ni slučajno smanjenja plata. Nažalost“, kaže Hadžiahmetović.
I dok se izabrani predstavnici vlasti u kratkom vremenskom periodu mogu obogatiti, građani BiH žive sve teže. Imaju najveće troškove života u odnosu na cijelu regiju, dok su im mjesečna primanja među najnižim u okruženju. Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u tom bh. entitetu u januaru ove godine iznosila je 910 eura, a prosječna isplaćena neto plata 409 eura. O tome postoji li rješenje da se izađe iz sadašnje situacije, Žarko Papić kaže:
„Uvijek sam bio protiv uplitanja OHR-a u unutrašnje političke poslove, ali nikako ne razumijem zašto se neka od međunarodnih organizacija – MMF, ne uplete na način da postavi tvrde kriterije. Ali sve mi se čini da bez totalnog razvoja socijalne i ekonomske situacije u BiH niko sebi doći neće. Govorim prije svega o vladajućim partijama. Vi imate sistem u kome ne postoje institucije, nego postoji šest lidera. Tih šest lidera institucije koriste kao svoj servis. Dok se iz tog kruga ne izađe, mi smo na pragu ozbiljnih problema.“
RSE/Informer.ba
