Desetine hiljada vozila u BiH pokreću se na plin, ali je tek nekoliko hiljada vlasnika četvorotočkaša legalizovalo ugrađenu plinsku instalaciju, dok u preostalim automobilima vreba opasnost.
Na to su upozorili stručnjaci, a da su brojna vozila poput tempiranih bombi, svjedoči i podatak da je uređaje moguće ugraditi u, kažu naši sagovornici, “kojekakvim radionicama koje uopšte nisu ovlaštene za tu djelatnost”.
“Kao prvo, država gubi jer mali broj vlasnika tih automobila legalizuje opremu koju ugradi u vozila. Drugo, to je opasno, jer su elementi koji se ugrađuju zapravo roba koja ništa ne vrijedi, a pitanje je i da li su uređaji dobro postavljeni. Ma, ta putnička vozila na plin su pokretne bombe“, jasan je Ševal Kovačević, diplomirani inženjer saobraćaja i ovlašteni sudski vještak za saobraćaj BiH.
Da nevolja bude veća, naši sagovornici naglašavaju da brojni servisi rade bez dovoljno stručnih lica i bez odgovarajuće procedure i opreme, te da je krajnje vrijeme da se podvuče crta i ovaj sektor “pročisti”.
“U BiH je 2010. godine bilo oko 40.000 vozila koja se pokreću na plin, a prema nekim procjenama, nekoliko hiljada je prošlo kroz sistem ovlaštenih stručnih institucija. Dok god nešto što je u vozilo ugrađeno nije ‘pokriveno’ papirom, bezbjednost je sigurno ugrožena“, navodi Fuad Klisura, direktor Instituta za privredni inženjering iz Zenice, koji je jedna od stručnih institucija za nadzor rada stanica tehničkih pregleda vozila u FBiH.
Sličnih je stavova i Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja RS, koji kaže da nije rijetkost da je plinska instalacija u četvorotočkašima sumnjivog kvaliteta, što može da dovede do samozapaljenja, ali i do teških posljedica u slučaju saobraćajne nesreće.
“Bilo je slučajeva gdje je došlo do samozapaljenja. Naravno, kada se to ugrađuje na odgovarajući način, rizik je minimalan. Ali, problem nastaje kada se ugrađuje u neovlaštenim servisima, ali i ako se te boce kupuju na pijaci ili na otpadu, što se, vjerujte, takođe dešava“, tvrdi Jaćimović.
Da situacija nije nimalo bezazlena, govori i podatak da je prošle sedmice na jednoj međunarodnoj stručnoj konferenciji upozoreno da u BiH ne postoji homologacija plinskih uređaja, te da vozila koja se kreću na tečni naftni plin, a nisu uredno homologovana, od 1. jula 2013. godine neće moći da pređu hrvatsku granicu, odnosno da uđu u EU.
Upozoreno je takođe i na šverc boca za plin, a stručnjaci su kazali da sve što je loše i staro iz Evrope i ostalih zemalja završi u našoj državi.
Stručnjaci, stoga, pozivaju nadležna ministarstva da urede ovu oblast kako bi se putevima kretala samo ona vozila koja su, nakon ugrađenih boca za plin, prošla sve neophodne procedure.
Nema podsticaja za ugradnju plina
Bh. stručnjaci podvlače i da problem predstavlja što država ne podstiče vozače koji u vozila žele da ugrade plinsku instalaciju, te da tu instalaciju verifikuju.
“Italija godišnje iz EU fondova za zaštitu od štetnih produkata auto-zagađenja uzme 114 miliona evra i najveći dio od toga da kao podsticaj za ugradnju instalacije za vozila na pogon plinom. Kod nas se u ovu svrhu ne izdvaja ništa“, ističe Fuad Klisura, direktor Instituta za privredni inženjering iz Zenice, koji je jedna od stručnih institucija za nadzor rada stanica tehničkih pregleda vozila u FBiH.
Nezavinse/Informer.ba
