Hapšenje Karadžića uslijedilo je poslije jednomjesečnog praćenja mreže podrške, i samo su tri čovjeka znala o toku operacije, objavljeno je na sajtu “Wikileaks”
Hapšenje Radovana Karadžića uslijedilo je poslije jednomjesečnog praćenja mreže podrške, i samo su tri čovjeka znala o toku operacije – tužilac Vladimir Vukčević, direktor BIA Saša Vukadinović i Miki Rakić, savjetnik predsjednika Borisa Tadića, objavljeno je na sajtu “Wikileaks”.
U diplomatskoj depeši poslatoj 22. oktobra 2008. godine State Departmentu iz američke ambasade u Beogradu, navodi se da je Dejan Mihov, tadašnji šef predstavništva Haškog tribunala u Beogradu, rekao predstavnicima SAD da je atmosfera u BIA potpuno drugačija otkad je Saša Vukadinović došao na njeno čelo, jer je saradnja s beogradskom podružnicom Tribunala znatno poboljšana.
“Mihov je rekao da je Bulatović (Rade, raniji direktor BIA) uvek izvrdavao obaveze i davao neproverene informacije. Uporno je izbjegavao da odgovori na pitanja Mihova o tome da li je BIA prikupila uzorke DNK ili otiske prstiju tokom istraga o Karadžićevom boravištu”, piše u depeši koju prenosi “Glas Srpske”.
U poruci iz Ambasade SAD u Beogradu se ističe da su se i njeni kontakti, takođe, poboljšali sa BIA otkad je upravljanje preuzeo Vukadinović.
“On je uvek srdačan prilikom posjeta zvaničnika američke ambasade i ističe da želi da bude siguran da će Mladić biti uhapšen na tlu Srbije, kako bi se pokazalo da se u Srbiji poštuje zakon“, dodaje se u depeši.
Ambasada SAD u Beogradu izvještava State Department i da u Demokratskoj stranci postoji politička volja za zaključenje saradnje sa Haškim tribunalom i prenosi riječi tužioca za ratne zločine Siniše Važića da je nekadašnji ministar policije Dragan Jocić (DSS) “miješao politiku u saradnju sa Hagom”.
Navodi se i to da je značajan napredak ostvaren poslije hapšenja Radovana Karadžića i da je prekogranična saradnja i razmjena informacija sa NATO snagama u BiH, takođe, poboljšala mogućnosti Vlade Srbije na ispunjavanju haških obaveza.
“Bliski savjetnik potpredsjednika Vlade Ivice Dačića rekao nam je da je Bulatović šest mjeseci prije formiranja nove vlade dobio informaciju o boravištu Karadžića, ali nije ništa učinio povodom toga, prvenstveno zbog ideološke bliskosti Koštunice i Karadžića, i zbog manjka međunarodnog pritiska”, piše u depeši.
U tom dokumentu se navodi da su poslije Karadžićevog hapšenja, Tadić, Rasim Ljajić, Vukčević i drugi zvaničnici javno govorili o važnosti hapšenja preostalih bjegunaca, ne samo iz pragmatičnih razloga nego i zbog potrebe za pomirenjem s prošlošću.
Direktor Savjeta za koordinaciju saradnje sa Haškim tribunalom Dušan Ignjatović je, kako se navodi, Ambasadu SAD informisao da vlada planira seriju rasprava o događajima iz devedesetih godina i važnosti rada Haškog tribunala i istakao da će u to biti teško ubjediti mnoge Srbe, s obzirom na puštanje iz haškog zatvora Nasera Orića i Ramuša Haradinaja.
U depeši iz 2008. godine se navodi da im je Mihov rekao da će najteži zadatak vlade biti pobjediti senzacionalističke i nacionalističke sadržaje koje objavljuju tabloidi, koji uglavnom imaju najveću moć u oblikovanju javnog mišljenja.
Informer.ba
