Nakon što je akademik Ivo Šlaus, predsjednik Svjetske akademije nauke i umjetnosti, prognozirao da će u idućih 20 godina nestati gotovo 50 posto danas poznatih zanimanja, postavlja se pitanje za koje poslove danas treba školovati mlade da bi u 21. stoljeću bili konkurentni na berzi rada.
˝Sigurno ćemo trebati sve više visokoobrazovanih kadrova, a oni koji su već zaposleni morat će postojeća znanja i vještine nadograđivati novima cijeloga života. U Hrvatskoj mora narasti postotak visokoobrazovanih barem dva puta, a postotak uključenih u formalno cjeloživotno obrazovanje deset puta ˝, ističe taj naučnik s Instituta “Ruđer Bošković” u području fizike čestica i nuklearne fizike.
S time se slaže i Mirando Mrsić, ministar rada i penzionog sistema, te naglašava kako se ljudi moraju obrazovati za zanimanja koja se traže. Produljenjem životnog vijeka na 80 do 90 godina, rad do 75. ili 85. rođendana postat će nužnost, no kako to balerine ni rudari neće izdržati, nužna su nova i povremena zanimanja. Ali kako prepoznati koja su to kada pred našim očima mnoga upravo nestaju? Svima je jasno da bi za 20 godina trebale dominirati nauka, medicina i društvene djelatnosti, sigurni su sektori šumarstva i poljoprivrede, te donekle ekonomika.
Brzi tempo života traži kompjutorske stručnjake i programere. Na vrhu po traženosti bit će i ljekari te zdravstveno osoblje, bilo zbog prevencije i liječenja novih bolesti, bilo zbog palijativne zaštite sve brojnijih starijih osoba. Tu su još internet-novinari, nezaobilazni su pravnici i berzovni mešetari, te vojska prodavača i trgovaca za nove trgovačke centre.
Sam svoj majstor
˝Više pažnje treba posvetiti prirodnim znanostima i matematici koja potiče logično razmišljanje. Trebamo 30 puta više istraživača jer svijet stalno gradi nešto bolje, a svako dijete danas zna više fizike nego Albert Einstein˝, naglašava akademik Šlaus. Već sada, dodaje, cijeli niz poslova danas svako od nas obavlja sam, dok je to nekada odrađivao djelatnik za pultom. Imamo self service restorane, elektronički kupujemo aviokarte i plaćamo račune, a zahvaljujući internetu svako je postao sam svoj majstor. Osim toga, predviđa akademik Šlaus, s vremenom će se pripreme za rat pokazati izlišnima, kao nekad usavršavanje viteških bojnih oklopa. Naime, smatra da svijet neće izdržati prijetnje nuklearnog naoružavanja, odbacit će ga kao nepotrebno, a sve važniji bit će nam prirodni resursi, te društveni i ljudski kapital.
Reciklaža urana
Tradicionalne karijere ne mogu se zaštititi od izumiranja, no mogu se pripremiti za budućnost transformirajući se ili specijalizirajući za određenu usku nišu ili tip tržišta. Naša će djeca možda karijeru izgraditi u zaštiti okoliša kao kontrolori oblaka, bit će voditelji elektrane na vodik ili će raditi na reciklaži urana. Postoji velika šansa i da, kao inženjeri mehatroničari, konstruiraju samozacjeljujuće oplate za avione, plovila ili svemirske brodove, a neki novi klinci možda će biti digitalni arhitekti zgrada u virtualnim šoping-centrima.
No, već sada postoji niz bizarnih poslova koji možda nisu iz snova, ali su dobro plaćeni i, kako se čini, imaju sigurnu budućnost. Među njima su ronioci koji traže izvore nafte i plina, pokusni kunići za farmaceutske kompanije, kušači pseće hrane, spavači za studije o spavanju ili testiranje madraca, te politički dvojnici ili duplikati slavnih osoba koje rado zapošljavaju međunarodne agencije.
Na popisu poslova koji bi se mogli pojaviti za 20 do 50 godina, prema portalu MojPosao.net, svakako bi se mogli naći advokati za virtualno vlasništvo koji će se baviti krađom identiteta ili utjerivanjem dugova na internetu, zatim koordinatori školovanja djece koji će povezivati roditelje, nastavnike i škole, ali i plaćeni družbenici, pratitelji i prijatelji za osamljene osobe ili one bez porodice.
Napredak nauke kroz pregled gena pokazat će i koliko dugo ćemo živjeti – samim time, otvara se mogućnost za psihologe specijalizirane za pomoć umirućima. A uza sve to, čini se da će nam dobro doći i stručnjaci za kataklizme koji će se, ako do toga dođe, baviti svemirskim izbjeglicama nakon što Zemlju pogodi asteroid.
Stolari i bravari odlaze u historiju
Nekad nezaobilazne profesije, za dva desetljeća mogle bi otići u ropotarnicu historije, a među njima naći će se, primjerice, radnici u tekstilnoj industriji koje će zamijeniti računalni rezači tkanina i automatsko šivanje. Među urarima opstat će tek serviseri antiknih zidnih ura, a loše će proći i serviseri fotografske opreme, fotografi, te poštanski službenici, jer opada broj pošiljaka, a sortiranje pisama postalo je automatizirano. Usputne žrtve napretka su i tradicijski obrti – bačvari, kišobranari, lončari, bravari, klobučari i stolari. U tišini odumiru i zanimanja videotekara, antikvara i servisera televizora i DVD playera koji se ne mogu nositi s jeftinom ponudom s interneta ili IPTV-a. Unatoč razvoju turizma, mirno ne spavaju ni turistički agenti, jer putnici karte i smještaj sve češće sami “sređuju” računarom, no zato će se sigurno tražiti turoperatori i svemirski turizam
Slobodna Dalmacija/Informer.ba
