Mozak slavog fizičara Alberta Einsteina po prvi put će se naći na izložbi za javnost. Riječ je o vrlo tankim dijelovima Einsteinova mozga koji su nakon njegove smrti uzeti kako bi se otkrilo šta ga je činilo toliko posebnim.
Filadelfijski “Mütter Museum” i Istorijska medicinska biblioteka predstavili su javnosti 45 uzoraka njegovog mozga.
Einsteinov mozak uklonjen je iz tijela tokom uobičajene obdukcije nakon njegove smrti 1955. godine. Njegovo je tijelo, prema posljednjoj želji, bilo kremirano, a pepeo je rasut na nepoznatoj lokaciji.
Patolog Tomas Harvi, koji je obavljao obdukciju, nije vratio mozak u tijelo tvrdivši da je Einsteinov sin dao dopuštenje da se mozak zadrži u naučne svrhe. Međutim, Einsteinova je porodica to demantovala zbog čega je Harvi izgubio posao.
Međutim, Harvi je zadržao mozak i razrezao ga u 240 tankih dijelova koje je čuvao u svojoj kući. Nije objavio nikakva značajna otkrića tvrdeći kako nije uspio da pronađe ništa posebno.
Svaki dio mozga širok je između 20 i 50 mikrona, dok je ljudska kosa široka 100 mikrona.
Drugi su naučnici vremenom uspjeli da otkriju posebnost Einsteinova mozga koji je imao 73 posto više glija ćelija od prosjeka. Glija ćelije omogućuju homeostazu odnosno održavanje stalnih uslova u unutrašnjoj okolini ćelija i pružaju podršku i zaštitu neuronima. To znači da je Einsteinov mozak koristio više kalorija od mozga prosječne osobe.
Osim toga, otkriveno je kako je njegov mozak bio 15 odsto širi od prosjeka. Upravo u tom širem dijelu nalaze se centri odgovorni za matematičko razmišljanje i zamišljanje pokreta.
Takođe, krvni sudovi su bili u boljem stanju nego što je trebalo da budu s obzirom na starost.
Informer.ba
