Bosna i Hercegovina neće nestati, poručio je u ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija (AA) član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić osvrćući se na nedavne komentare srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića da ta zemlja „polako umire“.
U provom intervjuu nakon nekoliko mjeseci, bivši potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Komšić za AA komentira spekulacije o njegovom zdravstvenom stanju, govori o skorom aktiviranju njegove stranke, o kontroverznom sporazumu Socijaldemokratske partije (SDP) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), te motivima za isti, međunarodnoj zajednici i drugim aktuelnim temama.
Intervju s Komšićem AA donosi u dva nastavka. Naši korisnici će drugi dio intervjua moći preuzeti sutra.
„Za Bosnu i Hercegovinu se, kako u prošlosti, tako i sada, stalno govori kako ‘polako umire’, kako ‘nestaje’ i slično. A, Bosna i Hercegovina stoji li stoji, postoji i postojat će, nikako ni da padne, niti da umre. Očigledno je da ova naša zemlja ima svoje ‘historijsko opravdanje’, kulturološko, političko također. Da je drugačije, davno bi već nestala. Pogledate historiju ove zemlje i vidite šta je sve i ko je sve udarao na nas, ko je sve prolazio kroz ovu malu zemlju, kakva su to carstva i sile bile. Izgledali su vječni, i svi nestadoše, a mala zemlja Bosna i Hercegovina ostade. Stoji li stoji“, kaže Komšić komentirajući zlokobne najave o skorom kraju BiH, a koje se u zadnje vrijeme često pojavljuju u javnosti.
Pojašnjava da „svi današnji protivnici ove zemlje sigurno nisu ni blizu jaki i moćni kao što su neki drugi bili“, te da „neće moći ništa učiniti ovoj zemlji“.
„Istina, oduzimaju nam energiju i vrijeme, ne dopuštaju nam da se pokrenemo. Ima tu i konkretnih, krajnje pragmatičnih planova, ima i fašizma, kao i ‘historijske i kulturološke zlobe’ usmjerene prema Bosni i Hercegovini. S aspekta naših života, vremena za život koje nam je dato, sve to izgleda predugo, obeshrabrujuće, oduzima energiju, ali je sigurno prolazno. Ova trenutna kriza (oko ovog termina ‘trenutna’ dalo bi se raspravljati) manjim dijelom je uvjetovana političkim razlozima“, objašnjava Komšić.
Komšić se slaže da „svakako postoje i ti politički razlozi ili bar izgledaju kao politički“. No, vjeruje da se iza pozadine krije još nešto posebno opasno po BiH.
„Mislim da je trenutno na sceni, ipak, jedna vrsta ‘rata političkih korporacija’ zvanih političke stranke za kontrolom i upravljanjem onim što je ostalo od materijalnih resursa ove zemlje – energetski sektor, telekomunikacije, odobreni a nepotrošeni krediti za izgradnju infrastrukture u BiH, dobrostojeće firme u kojima još ima državnog kapitala, javne nabavke koje se vrše državnim novcem. Politički razlog krize u BiH jeste nezavršeno, neuređeno, pitanje jednakosti, kako naroda tako i pojedinaca. Ovo vrlo često izgleda kao najvažniji uzrok krize. Ali, samo izgleda. Razgrnite razne ‘petorke’, ‘šestorke’, ‘sedmorke’, ‘dvadesetorke’, ‘dvojke’, ‘trojke’ itd. Šta ćete vidjeti? Vide se samo elektroprivrede, struja, telekomunikacije, telekom operateri, tenderi za izgradnju dionica koridora 5C, fabrike duhana, bosnalijekovi – vidi se, za naše prilike, zapravo ogroman novac“, ističe on.
Prema Komšićevim riječima, sve je zamotano u ne samo političko nego i kulturološko, sociološko, društveno te, generalno, pitanje ravnopravnosti naroda i pojedinaca.
„Umjesto da politika bude politika, da se bavi rješavanjem, prije svega, ovog, ali i nekih drugih političkih pitanja i tema, ova ‘politika bez politike’ se bavi ‘ratovima za resurse’. A, istinska politička pitanja koristi samo za ostanak i produžetak ostanka na pozicijama koji tim političkim korporacijama, da budem precizan – pojedincima u političkim strankama, omogućavaju pribavljanje i održavanje moći neophodne za raspolaganje resursima. Treba samo pogledati pod sporazum Čović – Lagumdžija. To vam je ta današnja, trenutna kriza“, iznosi ocjenu o prilikama u BiH Željko Komšić.
Ne treba, veli Komšić, sumnjati da bi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik volio realizovati plan o preustroju BiH kako države tri nacionalna entiteta.
„Siguran sam da čak misli kako je to jedino ispravno u zemlji kakva je BiH. Da bi to proveo na ustavan način, trebaju mu politički partneri i u Sarajevu i u Mostaru. Bez obzira na aktuelnu ‘šestorku’, nadam se da nije još našao dovoljan broj partnera, čak i u toj ‘šestorci’. Naprotiv, mislim da za sada ima sigurnu ‘četvorku’ za to. ‘Dvojka’ mu još nedostaje. I nadam se, bez obzira na sve, da je nikada neće ni naći. Dakle, ništa od toga! Kao što smo skloni da se besmisleno trošimo oko ukidanja entiteta kroz ustavne promjene, misleći prije svega tu na RS, tako se i Dodik besmisleno troši na trojnoj podjeli. Ništa od toga. Dodik mora prihvatiti BiH kao što i mi moramo prihvatiti RS kao dio ove zemlje i na tim osnovama probati izaći iz ovog stanja u kojem se nalazimo“, ocijenio je Komšić u intervjuu za agenciju Anadolija.
Član Predsjedništva BiH bio je kritički raspoložen i prema međunarodnoj zajednici. Na pitanje da li međunarodna zajednica ima uopće volje da se bavi BiH, Komšić odgovara:
„Kada pominjete ‘volju međunarodne zajednice’, možda je izjava Stefana Fulea (povjerenik Europske unije za proširenje) nakon posljednje posjete BiH najbolje objasnila tu ‘volju’. Parafraziram – konstatuje da ništa od onoga što je dogovoreno u Mapi puta nije ispunjeno i da postoji potpuni zastoj na našem putu ka Evropskoj uniji (EU), a on iz BiH odlazi ohrabren. To vam je postojeća volja međunarodne zajednice da se bavi nama“, smatra Komšić.
-Sporazum SNSD-SDP- Analizirajući kontroverzni Sporazum SNSD-SDP, Komšić naglašava da su “politički dogovori sasvim legitimna stvar“, ali upozorava i na neke problematične činjenice u vezi s tim paktom.
„Druga je stvar da li nam se sviđaju ili ne. Čitajući dogovor Dodik – Lagumdžija, ako je ono što je javno objavljeno zapravo sve i što je dogovoreno, čini mi se da tu ima i dobrih stvari. Kao dobre stvari bih spomenuo dogovor da se završi ono što je planirano u tzv. Mapi puta, dakle put BiH ka EU-u. Dobra stvar je i dio dogovora koji se tiče stvaranja povoljnijih uvjeta za poslovanje. Ono što me zbunjuje kod tih dobrih stvari jeste da to nije razrađeno, nego samo spomenuto. Da su to razradili i još dodali NATO, bilo bi to za pozdraviti. Ovako, čini se da je to samo onako usput pomenuto“, tvrdi Komšić.
Oni su se, kazao je Komšić za AA, ipak fokusirali na druge stvari.
„Konkretno tri stvari. Prva je podjela viška zdravog novca na državnom nivou koji se nalazi u Elektoprenosu i Centralnoj banci BiH u korist entiteta. Istina, gledajući sa aspekta važećih ustava i zakona, o ovome bi mogli da se dogovaraju entitetski premijeri, jer oni bar formalno predstavljaju prave i pravne vlasnike Elektroprenosa, kao i zainteresovane strane (entiteti) u pitanju Centralne banke, gdje bi razgovore trebali voditi sa guvernerom i zamjenicima guvernera Centralne banke. Ali, eto, Dodik i Lagumdžija predstavljaju stranke iz kojih su i entitetski premijeri (guvernera i zamjenike guvernera Centralne banke u ovom slučaju svakako ništa niko i ne pita) pa im ta stranačka subordinacija možda daje za pravo da oni o tome govore i u njihovo ime“, upozorava član Predsjedništva BiH.
Nadalje, Komšić ukazuje da će, ako SDP i SNSD uspiju promijeniti zakone u Parlamentu BiH koji će im omogućiti realizaciju ovog dogovora, u tom slučaju ovaj dio dogovora biti i legitiman i legalan.
„Mislim da je na ovaj dio dogovora mislio gospodin Milorad Živković kada je rekao da SNSD ide sa onim ko ponudi više. Tihić očigledno nije želio ili nije imao hrabrosti ili se nije toga sjetio da tako nešto ponudi Dodiku. Otuda i iznenađenje u SDA što je Dodik odabrao Lagumdžiju mada je već imao potpisan dogovor sa Tihićem. Lagumdžija je ovim, trenutno, ‘nadigrao’ Tihića i ‘kupio’ savezništvo sa Dodikom. Jer sa Dodikom se ne razgovara na principima i idealima, sa njim se razgovara i dogovara oko prostih pragmatičnih stvari. Dakle – šta nudiš, daješ i u kojem roku? To je Dodikov pragmatični pristup politici i političkim dogovorima. Sve to izgleda kao čisti makijavelizam“, apostrofirao je Komšić.
U Sporazumu Dodik-Lagumdžija Komšić posebno štetnim smatra dogovor oko kontrole izbornog procesa.
„Ukida se centralno mjesto za brojanje glasova i potpuno prepušta taj posao lokalnim izbornim tijelima. Svi koji su imali bilo kakvog dodira sa izborima znaju da se sve izborne prevare i krađe, ako ih ima, dešavaju upravo na lokalnim izbornim tijelima. Tu se ubacuju dodatni listići, tu se važeći listići prave nevažećim itd. Nema prevara na centralnom mjestu za brojanje glasova. Pa i izbori, kada se poništavaju, poništavaju se na pojedinim glasačkim mjestima ili u pojedinim općinama i to zbog prevara koje se dešavaju na lokalnom nivou, a ne na centralnom mjestu za brojanje glasova“, upozorava član Predsjedništva BiH.
Kako podsjeća Komšić, treća stvar oko koje su se stvarno dogovorili Dodik i Lagumdžija jeste izbor nosilaca pravosudnih funkcija. I tu, po njemu, postoje ozbiljne posljedice po državu BiH.
„U svakoj modernoj državi postoje tri elementa tzv. državne prinude neophodna da bi država bila sigurna i upravljiva. To su: vojska, policija i pravosuđe. U njima je u najvećoj mogućoj mjeri sadržan državni aparat prinude neophodan da bi se poštovali, štitili i provodili ustav i zakoni zemlje. Nezavisnost od politike i posvećenost provedbi zakona, ali i demokratska kontrola ovih moćnih poluga sistema jeste danas mjera koliko je pojedina država demokratična. Nemam ništa protiv da se nadzor i kontrola nad ovim ‘aparatom prinude’ da parlamentima na svakom nivou, pa čak i da se utvrdi odgovornost tog aparata prema parlamentu, ali da se ta kontrola i nadzor da, prije svega, u ruke parlamentarnih tijela na čijem su čelu predstavnici opozicije, a ne vlasti“, kazao je Komšić dodavši da ta praksa već postoji u demokratskim zemljama kao neupitan standard.
On je ukazao i da bi se „time omogućila javnost i kontrola rada, a spriječilo da aktuelana vlast zloupotrebljava aparat prinude kako bi štitila sebe i progonila svoje protivnike“.
„Istovremeno bi taj aparat morao zadržati finansijsku i funkcionalnu samostalnost. Da su se na ovakav način dogovorili Dodik i Lagumdžija, ja bih bio spreman reći da je taj dio dogovora dobar. Ali, ovako kako su oni dogovorili, stavljati pravosuđe pod kontrolu ne parlamenta nego isključivo stranka koje čine vlast, predstavlja nešto za što smo mislili da se više ne može dogoditi u ovoj zemlji. I sigurno nije za podržati“, naveo je Komšić.
-Nije osiguran novac za moju stranku-
Komšić je demantirao navode da će se njegova stranka zvati Građanska demokratska socijalistička partija, kako su objavili neki bh. mediji, ali nije želio u javnost iznositi stvarno ime stranke.
„Vidim da su se pojavile već neke ‘informacije’ oko toga. Počev od toga da je već obezbijeđeno 3,5 miliona eura, maraka, ko će mu ga već znati koje valute, do samog imena stranke. Samo mogu reći da niti jedna od objavljenih informacija nije tačna. Niti ona o obezbijeđenom novcu niti o imenu niti o aktivnostima. A, da se radi, radi se. Stranka bi trebala biti aktivna već iduće godine. A, gdje sebe vidim u budućnosti? Ne ovisi više sve samo o meni. Nekada čovjeka ‘nose okolnosti’, a ne samo ono što on želi. To kako bih ja želio provesti ostatak života sada prestaje biti najvažnije“, rekao je Komšić za AA.
Upitan koliko je moguć širi front stranaka koje bi ponudile alternativu građanima, jer Naša stranka je već najavila spremnost da sarađuje sa njegovim timom, Komšić je iskazao spremnost da bude na čelu takvog jednog političkog projekta.
„Ako hoćemo nekoga iz RS-a u tom, nazovimo ga, BiH frontu, onda budimo spremni da prihvatimo i poštujemo činjenicu da postoji RS kao dio BiH i kao ustavna kategorija. Rado bih pristao da učestvujem u pravljenju takvog ‘državnog fronta’ prije svega poštujući ustave ove zemlje i njen pravni poredak, kao i pravo svakog pojedinca da bude ravnopravan u cijeloj zemlji. Ko god hoće tako nešto, želi tako nešto da pravi, može računati na mene“, konstatirao je Komšić.
-O promjenama u SDP-u-
Nije želio komentirati sve češće ocjene da se njegova bivša stranka, dakle SDP, profilira u isključivo bošnjački politički projekt. Upitan da li smatra da je vrijeme za promjene u toj stranci, odgovorio je:
„Sve što bih rekao o ovome imalo bi karakter subjektivnog stava. A jako se trudim biti objektivan, bez obzira na to koliko mi to polazi za rukom. Na kraju krajeva, vrijeme će pokazati pravo stanje stvari.“
-Ozbiljna povreda kuka-
Komšić je novinaru agencije Anadolija potvrdio da ima ozbiljnu povredu kuka, ali je isključio mogućnost odlaska na liječenje u inozemstvo o čemu se također spekuliralo.
„Jedino je tačno da je povreda kuka ozbiljna. Ozbiljnija nego što se odmah mislilo. Ni o kakvoj operaciji van zemlje niko nije ni razmišljao, a samim tim nije bila ni planirana. Ne znam ko je i iz kojih razloga ‘pustio’ tu informaciju. Mogu nagađati. Naprotiv, doktori sada rade na tome da se operacija potpuno izbjegne ili bar odgodi za nekih dvadesetak godina. Ja vjerujem da će tako i biti. Imam povjerenje u doktore koji rade u BiH. Osim toga, vrhunske stručnjake u ovoj oblasti imate širom BiH, kako u Sarajevu, tako i u Banjoj Luci, Mostaru“, zaključio je Komšić.
AA/Informer.ba
