Željko Komšić: Ovo više nema smisla, vrijeme je za vanredne izbore!

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić po povratku iz SAD dao je za Dnevni avaz intervju u kojem odgovara na brojna aktuelna pitanja.

Prvo se, svakako, odnosilo na njegovo obraćanje Generalnoj skupštini UN-a i još nedefinirani zvanični stav BiH prema palestinskom zahtjevu za punopravno članstvo u UN-u.

Otežavajuća okolnost

No, kao i uvijek u javnosti, Komšić je otvoreno iznio lični stav o ovom pitanju.

” Sve moje simpatije na strani su Palestinaca kao naroda i Palestine kao države. I to sam ponovio svakom sagovorniku s kojim sam razgovarao o palestinskom pitanju. A razgovarao sam sa mnogo njih, od Amerikanaca, zvaničnika arapskih zemalja, zvaničnika Turske, zvaničnika Izraela, do zvaničnika susjednih zemalja.

Ali, politika nisu samo simpatije i privatni stavovi. Politika i odlučivanje podrazumijevaju, prije svega, da se držite Ustava i svih ostalih akata pri donošenju odluka, da poštujete procedure pri odlučivanju, da poštujete odluku koja je donesena na ustavan i zakonit način čak i kada vam se ona ne sviđa, a podrazumijeva i interese države koju predstavljate. Vrlo često može se desiti da odluka o nekom pitanju bude sasvim suprotna onome što privatno želite ili mislite, ali ste dužni poštovati i takvu odluku i provoditi je” – kaže Komšić.

Kakva je Vaša ocjena u vezi sa sudbinom palestinskog zahtjeva?

” Što se tiče daljnje sudbine palestinskog zahtjeva u Vijeću sigurnosti UN-a, posljednja tri-četiri dana registrujemo sve umjerenije stavove nekih zemalja članica Vijeća sigurnosti, čak i nekih velikih nesvrstanih zemalja koje su do sada bile vrlo aktivne u podršci zahtjevu Palestine. Neću da kažem da su odustale od podrške, naprotiv, ali čini mi se da se stvari lagano kreću ka kompromisu u smislu podrške ponovnom otvaranju pregovora Izraela i Palestine. Također, moj utisak je da palestinski zahtjev ima ogromnu podršku, čak i u nekim umjerenim političkim krugovima u Izraelu, ali da se svi, sve više, vode principom ili politikom da “iz najboljih namjera ne naprave štetu upravo Palestincima“.

Dodatna otežavajuća okolnost za palestinski zahtjev jeste i nejedinstvo među Palestincima. Poznato je da Hamas, kao vrlo bitan i politički i vojni faktor među Palestincima, ne stoji iza ovog zahtjeva. Zapravo, odmah su ga odbacili uz prigovor da se “nezavisnost ne stječe moljakanjem pred UN-om, nego borbom” i da taj zahtjev nema njihovu podršku.

Vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati, jer vrlo intenzivni kontakti se nastavljaju, i “na sceni i van scene“.

Bernsov dolazak

Kakve poruke za BiH nosite iz Amerike, s obzirom na to da ste se sastali i s Williamom Burnsom, zamjenikom državnog sekretara SAD?

“ Najveći dio tog razgovora protekao je u razmjeni mišljenja i stavova vezano uz palestinski zahtjev. Svakako, dio razgovora ticao se i same situacije u BiH. Mislim da je dolazak gospodina Burnsa na ovu funkciju kvalitativan pomak kada je riječ o razumijevanju situacije u BiH. Barem je moj utisak da je s gospodinom Burnsom lakše razgovarati i o BiH i o cijeloj regiji i da on to vrlo dobro razumije. On je iskazao želju da posjeti Sarajevo, a moj odgovor bio je da ćemo ga vrlo rado i čim prije vidjeti u BiH“.

Kakav je trenutni odnos SAD prema BiH, posebno u kontekstu zastoja reformi prijeko potrebnih za napredak naše zemlje na evropskom i evroatlantskom putu?

” Izgleda apsurdno, ali nekada mi se čini da SAD i njihovi zvaničnici više žele napredak BiH na euroatlantskom putu nego neki naši politički lideri. Imamo njihovu i podršku i razumijevanje, ali sve je u našim rukama. Oni su nam prijatelji, ostat će nam prijatelji i podržavaju nas. Ali, neće raditi posao za nas, to moramo mi učiniti.”

Zastoj u reformama posebno je izazvan i time što već godinu nemamo državnu vlast, niti dogovora o formiranju novog Vijeća ministara BiH. Očekujete li da do toga dođe ili će sadašnje Vijeće ministara ostati u tehničkom mandatu?

” Nikako nije dobro da sadašnje Vijeće ministara ostane do sljedećih izbora. Prvo, teško je očekivati da će ministri u tzv. tehničkom mandatu ulagati maksimalne napore i raditi punim kapacitetom. I mi već vidimo da se to ne dešava. Ali, evo, sve i da ministri u takvom mandatu to i rade, postavlja se pitanje kakav je odnos Vijeća ministara u tom mandatu s Parlamentom, koji, ipak, odlučuje o njihovim prijedlozima.

Koja je to parlamentarna većina koja će ih podržavati, ima li je uopće, itd. Ako ovako ostane do 2014. godine, onda se postavlja i pitanje samog smisla izbora, pa čak i samog smisla demokratskog odlučivanja građana BiH na tim izborima. Čemu odlučivanje građana kada se protivno njihovoj već demokratski izraženoj volji na izborima 2010. ništa ne mijenja? Postoji izvršna državna vlast koja je protivna volji građana izraženoj na demokratskim izborima.

Nije li to, na neki način, i ismijavanje, dezavuisanje, osnovih principa demokratije i prava građana da odlučuju o vlasti i izjašnjavaju se na izborima? Ja sam sklon tome da se, ako već nema dogovora, ide i na vanredne izbore, jer sve ovo više nema nikakvog smisla. Ali, tek tu dolazimo do problema. Ni u Ustavu ni u zakonima ne postoji regulisano pitanje vanrednih izbora. Ko ih, kada i zašto zakazuje, kako se održavaju, koje nivoe vlasti obuhvataju, itd. Potpuno neregulisana materija u našem pravnom sistemu.

Postoji, istina, teoretska i dijelom pravna mogućnost da Parlamentarna skupština raspusti samu sebe, proglasi održavanje novih izbora, reguliše odlukom o raspuštanju sve detalje vezane uz održavanje tih izbora i da to bude praktičan osnov za vanredne izbore. A ja nisam siguran da li bi iko mogao ubijediti državne poslanike ili barem neophodnu većinu njih da to urade, da praktično sami sebe raspuste.”

Državni budžet

Ima li ikakve mogućnosti da država BiH barem u ovoj godini dobije budžet, za čije je predlaganje nadležno Predsjedništvo?

” Ta, blago rečeno, čudna odredba da je Predsjedništvo BiH predlagač budžeta institucija BiH, mada Predsjedništvo niti priprema niti izvršava budžet, sigurno nije u funkciji njegovog donošenja, niti imalo može pomoći da se budžet donese. Sve i da smo, a nismo, nas trojica usaglasila stavove o budžetu, to nije nikakva garancija da će on biti donesen.

Osnovni problem s budžetom jeste zahtjev iz RS da trenutni iznos budžeta institucija BiH bude smanjen, prema nekim izjavama koje daju zvaničnici iz RS, čak i do 22 posto. Ovisno o tome kakvu ko izjavu daje, taj postotak smanjenja kreće se od 15 do 22. Traže se čak i konceptualne izmjene onoga što se finansira iz budžeta BiH. Naprimjer, traži se drastično smanjenje broja pripadnika Oružanih snaga BiH, ukidanje pojedinih institucija, itd. Kažem, sve i da je gospodin Radmanović pristao na prijedlog budžeta koji je došao iz Ministarstva finansija BiH, takav budžet bio bi oboren u Parlamentu. Kao i obično, ključ za usvajanje budžeta nalazi se u rukama lidera političkih stranaka, u ovom konkretnom slučaju u rukama gospodina Dodika.”

Pitanje Hrvata i Vašeg izbora za hrvatskog člana Predsjedništva je nezaobilazno, s obzirom na to da Vas dva HDZ-a i dalje osporavaju kao “legitimnog predstavnika hrvatskog naroda” i nazivaju “rezervnim bošnjačkim članom Predsjedništva“. Je li se u tom pravcu nešto promijenilo nabolje ili nagore?

” Nemojte mi zamjeriti, ali meni je više dosadno da odgovaram na ovakva pitanja. Ne opterećuje me ko me kako i kada prihvata. Ja sve njih prihvatam kao svoje, bez obzira na to šta oni mislili o meni i prihvatali oni mene ili ne. Uostalom, kao i sve druge u BiH. I svima ću nastojati da pomognem koliko god mogu.”

Ipak, kako gledate na njihovo stalno osporavanje legitimiteta i legaliteta Vlade FBiH?

“ I to vam je apsurd. Dva HDZ-a danas u pregovorima o formiranju državne vlasti traže i rekonstrukciju Federalne vlade. Čak se čini da je to sada njihov najbitniji zahtjev. Ali, gledajte apsurda i paradoksa, oni danas traže ono što su imali na pregovorima u OHR-u i na šta su svi pristali, a oni tada odbili. Dakle, danas traže upravo ono što su tada odbili. Baš apsurdno.”

HNS i granica

Kako komentirate stavove Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koji je pozvao Hrvate čak i na neposluh prema Vladi FBiH?

” Kada posmatrate stvari vrlo formalno, HNS ima status nevladine organizacije. Međutim, i mnogo bitnije, HNS ima političku snagu. Je li ta snaga kanalisana u dobrom ili lošem pravcu, to je posebno pitanje i sigurno predmetom raznih sporenja, prije svega među Hrvatima. Također, HNS ima pravo i na svoje stavove, kao i na institucionalnu legitimnu i legalnu borbu za svoje stavove.

To, nadam se, barem nikome nije sporno. Imaju pravo, kao što ga svako ima, i na predlaganje izmjena ustavnog sistema. I to je legalno i legitimno. Ali, nemaju pravo na nepoštivanje Ustava i zakona i odluka donesenih od institucija predviđenih Ustavom i propisima, donesenim u propisanim procedurama.

Ja se nadam da HNS nema namjeru i nikada neće preći ovu granicu. I zaista se nadam da će politička energija HNS-a biti usmjerana u korist hrvatskog naroda, i nikada na štetu BiH, ili Bošnjaka, ili Srba, ili onih koji nisu sve to, ili protiv onih koji misle drugačije od članova HNS-a. Ova naša zemlja mora postati prava demokratska, u kojoj svi imaju pravo na svoje stavove i pravo da ih iznose i bore se da ih realizuju kroz Ustavom određene institucije i oblike djelovanja. Sve drugo bila bi anarhija, vodilo bi ka konfliktima s neizvjesnim krajem i sigurno bismo svi mi zajedno bili gubitnici. Ustav i zakoni moraju se poštivati čak i kada nam se ne sviđaju. To je bit funkcionisanja svake iole normalne zemlje.”

Često ste na meti prozivki i zbog, prema njima, Vašeg “nedovoljnog” angažmana na procesuiranju ratnih zločina nad Hrvatima u slučaju “Bugojno”, “Grabovica”, “Trusina”… Kako komentirate te često ponavljane optužbe, iako je poznato da ste Vi javno više puta zatražili da ti slučajevi budu procesuirani, odali ste počast žrtvama, itd?

” Moram priznati da prvi put čujem za takve prozivke i optužbe. Ne kažem da ih nema, ali prvi put čujem. Zapravo, do sada su me, čak i oni koji me ne vole ni nacrtanog, hvalili za angažman na tim slučajevima, ili su barem mudro šutjeli.”

O gradnji Ćurčinice u Livnu

Kako gledate na tenzije koje su se podigle od raznih udruženja proisteklih iz HVO-a, protiv obnove džamije Ćurčinica u Livnu, gdje se, nažalost, potpaljuje govor mržnje, pa čak postoji i bojazan od poziva na novi sukob između Hrvata i Bošnjaka?

“ Kao načelnik općine, više puta bio sam u situacijama kada su se gradili vjerski objekti, a čiju su gradnju neki osporavali. I znam koliko strpljenja, razumijevanja, mudrosti i vremena treba da bi se izbjegle incidentne situacije. Tu je uvijek lako napraviti problem, ako se žele praviti problemi. A posljedice znaju biti strašne, u svakom smislu.

Jedini izlaz tada mi je bio razgovarati i striktno se držati propisa. Razgovarati sa svakim i provesti mnogo vremena u razgovorima, nekada vrlo teškim i neprijatnim razgovorima. Ali, svaki put ti razgovori dali su rezultat, bez obzira na to koliko teški bili. A poštivanje propisa uz ove razgovore jedini je pravi put da niko ne napravi grešku čije posljedice mogu biti katastrofalne. Koliko ja znam, tako je i u ovom slučaju. I sve treba rezultirati tako da se džamija Ćurčinica izgradi uz maksimalno poštivanje svih važeći propisa, a na opće zadovoljstvo i ponos svih Livnjaka. Svaki pravi vjernik poštuje tuđu bogomolju koliko i svoju. I mislim da će to na kraju tako i biti.”

BiH je zapravo već priznala Palestinu

Kakvu će poruku BiH poslati ako ne prihvati palestinsku nezavisnost, a kakvu ako je prihvati?

” Mislim da sam dijelom već odgovorio na ovo pitanje. Ali, da pojasnim stvari, Bosna i Hercegovina zapravo je već priznala Palestinu. Mi imamo uspostavljene diplomatske odnose, imamo rezidentnog palestinskog ambasadora u Sarajevu. U međunarodnoj komunikaciji to su sve obilježja već priznate države. Ponavljam, mi smo, dakle, priznali Palestinu. Ona je za nas i formalna i praktična politička i međunarodna činjenica.

Priznavanje neke države isključivo je bilateralna stvar države koja traži priznanje i one koja je priznaje ili ne priznaje. I o tome se uopće ne vodi rasprava u UN-u. U UN-u se vodi rasprava kakav će budući status Palestina imati u toj, rekao bih, krovnoj međunarodnoj instituciji. Palestina traži put za priznanje statusa punopravne članice UN-a i o tome se raspravlja. Situaciju u vezi s priznavanjem statusa Palestine u UN-u komplikuje i to što se u palestinskom zahtjevu nalazi i pitanje granica, dakle teritorije, i trenutnog statusa teritorije na kojoj se nalazi Palestina. Van tog zahtjeva, situaciju komplikuje i to što jedan dio palestinske politike i oružanih formacija ne priznaje pravo na postojanje Izraela kao države, pa se čak protivi i samom zahtjevu koji je uručen generalnom sekretaru UN-a.”

Kriminal s azilantima ili nešto drugo?

Kako komentirate informacije o ugroženosti bezviznog režima za građane BiH, s obzirom na potvrđene najave da bi nam mogao ponovo biti uveden vizni režim?

” Nažalost, tačne su te informacije. Broj azilanata povećao se u Belgiji i nešto malo u Italiji. Takvo povećanje, u relativno kratkom roku, ukazuje da tu ima i neke smišljene i organizovane aktivnosti. Pretpostavljam da je riječ o nekom vidu kriminala i podsticanja na traženje azila u zemljama EU. Kažem pretpostavljam, nisam siguran.

U svakom slučaju, istražni organi moraju na ovo reagovati i provjeriti da li je riječ o kriminalnoj aktivnosti koja može koštati cijelu zemlju ili je riječ o nečemu drugom. Indikativno mi je da se to desilo u relativno kratkom roku, da je riječ o traženju azila većinom u Belgiji i da je riječ o našim građanima koji većinom dolaze samo s određenog dijela BiH.

U svakom slučaju, svi oni bit će vraćeni u BiH, neće biti udovoljeno njihovim zahtjevima, a na našim organima je da pažljivo prate te aktivnosti, i to ne da reaguju samo kada se to desi, nego da djeluju preventivno. Ako reakcija naših organa bude takva, pravovremena, konkretna i odlučna, do ukidanja bezviznog režima neće doći.”

Avaz/Informer.ba