Najava da će boračke organizacije iz Republike Srpske uskoro zvanično zatražiti dozvolu za postavljanje spomen-ploče poginulim vojnicima bivše JNA u ulici Hamdije Kreševljakovića u Sarajevu, bivšoj Dobrovoljačkoj, izazvala je ogorčenje udruženja žrtava, koja zahtjev smatraju čistom provokacijom i uvredom.
Uklonjeni tragovi
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena-žrtva rata”, kaže da vlasti u RS bošnjačkim žrtvama ne daju da postave spomen-ploče ni u koncentracionim logorima niti na stratištima na kojima su se dogodili zločini, a čiji su akteri već osuđeni i u zatvorima su.
” Počnimo samo od Foče, Zvornika, Višegrada… Ni na jednom mjestu nisu nam dozvolili da postavimo ploču. Vidjeli ste šta se dogodilo na Mostu Mehmed-paše Sokolovića, kada su nas protjerali i napali, a ploču bacili. Žrtve i pravda nemoćni su u RS” – kaže Hasečić.
Ona navodi primjer kuće Adema Omeragića u Višegradu, gdje je više od 70 ljudi živo spaljeno. Umjesto da se žrtvama dozvoli da izgrade spomen-obilježje na ovom mjestu zločina, gradske vlasti odredile su da će preko kuće ići lokalni put, čime bi bili uklonjeni svi tragovi zločina.
[crp]Bošnjačke žrtve isti tretman imaju širom RS. Prilikom obilježavanja godišnjice strijeljanja oko 200 civila na Korićanskim stijenama 21. avgusta 1992. godine, porodice ubijenih donose svake godine pokretnu spomen-ploču, koju nakon završetka obilježavanja i odnose.
Edin Ramulić, predsjednik Udruženja žrtava “Izvor” iz Prijedora, kaže da je u ovom gradu, u kojem su se desili najveći zločini, žrtvama uspjelo da postave samo jednu spomen-ploču u bivšem logoru Keraterm, i to uz protivljenje općinskih vlasti.
Krovni zakon
” Istovremeno je palim srpskim borcima podignuto spomen-obilježje u bivšem logoru Trnopolje, čija je jedina svrha zastrašivanje povratnika. Ovakva obilježja nalaze se ispred skoro svake škole u Prijedoru” – kaže Ramulić.
